Velika Gospa: Hiljade vjernika u marijanskim svetištima širom Bosne i Hercegovine

Posebno svečano blagdan se proslavlja u crkvama i svetištima posvećenima Uznesenju Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Posušju, Olovu, Komušini, na Stupu, u Kreševu, Tolisi, Trebinju, Uskoplju, Jajcu, Sanskom Mostu, Gracu, Nevesinju, Prisoju, Seonici, Dračevu i Šćitu.

Hodočasnici iz susjednih župa, ali i iz različitih dijelova BiH, regije i svijeta, pristizali su u Međugorje tokom cijele noći uoči svetkovine.

Velik broj vjernika okupio se na uočnicu Velike Gospe i u Širokom Brijegu, gdje je održana tradicionalna procesija s kipom Širokobriješke Gospe kroz grad. Brojni vjernici učestvovali su u molitvi i pjesmi, iskazujući pobožnost i zahvalnost Gospi.

Molitva i pjesma vjernika iz svih krajeva BiH i regije nastavljeni su i na samu svetkovinu, kada su od ranih jutarnjih sati služena sveta misna slavlja.

U mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve centralno svečano misno slavlje bit će održano u 20 sati, a predvodit će ga mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski biskup Petar Palić.

Velika Gospa, odnosno Uznesenje Blažene Djevice Marije, svetkovina je kojom se katolički vjernici prisjećaju vjerske istine prema kojoj je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu te okrunjena za Kraljicu neba i zemlje.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. novembra 1950. papa Pio XII. apostolskom konstitucijom Munificentissimus Deus. Službenom proglašenju dogme prethodila je višestoljetna tradicija štovanja i slavljenja Marijina uznesenja, koja seže u rane stoljeće kršćanstva.

U mnogim je zemljama blagdan Velike Gospe ujedno i državni blagdan, među ostalim u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Belgiji, Čileu, Francuskoj, Grčkoj, Gvatemali, Indiji, Italiji, Kamerunu, Libanonu, Litvi, Malti, Mauricijusu, Obali Slonovače, Poljskoj, Portugalu i Španiji.