Tradicija koja polako iščezava: Stari zanati nestaju, a s njima i dio identiteta Sarajeva

Nekada je Sarajevo imalo više od 70, pa i 80 različitih zanata koji su predstavljali okosnicu privrednog i društvenog života grada. Više zanata je činio jedan esnaf. Danas je slika potpuno drugačija – broj tradicionalnih zanata drastično je smanjen, a pojedini su gotovo nestali.

Viši kustos i muzejski savjetnik Muzeja Sarajeva Moamer Šehović kaže za „Avaz“ da je dolaskom Austro-Ugarske i razvojem mašinske proizvodnje počelo gašenje brojnih zanata.

Posljednji četkar

– Veliki broj zanata je izumro. Ostalo je možda do dvadesetak autentičnih zanata i uslužnih djelatnosti koje danas možemo vidjeti na čaršiji – kazao je Šehović.

Među zanatima koji su uspjeli sačuvati kontinuitet posebno se izdvajaju kazandžijski, kujundžijski i zlatarski, dok su neki drugi skoro nestali.

Šehović navodi primjer užarskog zanata, koji je nekada bio važan dio sarajevske čaršije. Danas, prema njegovim riječima, u BiH postoji tek jedan četkar koji još radi na autentičan način i tradicionalnim tehnikama.

Šehović: Ljudi se prilagođavaju novom vremenu. Facebook

Slična je situacija i sa sahadžijskim zanatom. Nekoliko starih majstora još popravlja satove i izrađuje pojedine dijelove, ali se i ovaj zanat sve više prilagođava savremenim potrebama.

– Mijenjaju se ukusi, mijenja se potražnja i ljudi se prilagođavaju novom vremenu – ističe Šehović.

Ipak, dio tradicije još živi. Nekoliko sarajevskih pekara i dalje čuva tradicionalni način pripreme somuna, dok pojedini majstori kafu proizvode i melju na način koji podsjeća na stare tahmiščijske radnje.

Porodična tradicija

Baščaršijski kazandžija Adnan Ferhatović iz Udruženja „Kazandžija“ kaže za „Avaz“ da je interes mladih za ovaj zanat sve manji, iako u Sarajevu postoji i srednjoškolski smjer za to zanimanje.

Na kraju se sve češće sve svodi na porodičnu tradiciju, ali ni ona više nije garancija da će zanat biti prenesen na novu generaciju.

Drastično smanjen broj. Muzej Sarajeva

Stare zanatlije pritom predstavljaju i važan turistički potencijal Sarajeva. Njihove radionice nisu samo mjesta proizvodnje – one su živi muzeji jednog vremena i dio kulturnog identiteta grada.

Ako se ne pronađe način da mladi nastave ove poslove, mnogi od njih mogli bi ostati samo zapisi u muzejskim postavkama i sjećanjima starijih generacija.

avaz