Koliko nam sunca zaista treba: Stručnjaci otkrivaju gdje je granica

Sunčeva svjetlost važna je za organizam, posebno zbog stvaranja vitamina D, ali pretjerano izlaganje povećava rizik od oštećenja kože i raka kože. Zato je najvažnije pronaći ravnotežu.

Količina sunca koja je potrebna razlikuje se od osobe do osobe i zavisi od tipa kože, godišnjeg doba, mjesta stanovanja i jačine UV zračenja. Osobe tamnije puti zbog veće količine melanina obično trebaju duže izlaganje kako bi proizvele istu količinu vitamina D.

Sunce ima koristi, ali i rizike

Vitamin D važan je za zdravlje kostiju i mišića, a njegovo stvaranje pokreće UVB zračenje. Međutim, duži boravak na suncu ne znači i veću korist. Nakon određene granice raste prvenstveno rizik od opekotina, prijevremenog starenja kože i raka kože.

Poseban oprez potreban je kod osoba svijetle puti, ljudi s mnogo mladeža, porodičnom historijom raka kože, kao i kod djece i adolescenata.

Solarij također nije sigurna alternativa suncu. Umjetno UV zračenje povećava rizik od raka kože i ne preporučuje se kao način povećanja nivoa vitamina D.

Kako se zaštititi?

Najvažnije je izbjegavati dugo izlaganje direktnom suncu kada je UV zračenje najjače. Pomažu hlad, lagana odjeća, šešir, sunčane naočale s UV zaštitom i krema širokog spektra sa SPF 30 ili više.

Kremu ne treba koristiti kao razlog za duži boravak na suncu, već kao dodatnu zaštitu.

A šta ako nemamo dovoljno sunca?

Nedostatak vitamina D češći je kod ljudi koji rijetko borave na otvorenom, osoba tamnije puti i onih koji žive u područjima s malo sunčeve svjetlosti.

U tim slučajevima vitamin D moguće je nadoknaditi hranom ili suplementima, ali o tome je najbolje razgovarati s ljekarom.

Zaključak: Sunčevu svjetlost ne treba potpuno izbjegavati, ali ni pretjerivati s izlaganjem. Kratak boravak na otvorenom i odgovarajuća zaštita najbolji su način da iskoristimo prednosti sunca i smanjimo njegove rizike.