Naručujemo jednim klikom, ali niko ne zna koliko vrijedi tržište dostave

Odlazak Glova iz Bosne i Hercegovine otvorio je brojna pitanja o budućnosti dostave putem mobilnih aplikacija. Iako ovaj sektor raste, nadležne institucije nemaju precizne podatke o njegovoj vrijednosti, broju aktivnih platformi, tržišnim udjelima niti ukupnom broju dostavljača.

Glovo je 10. augusta završio poslovanje u BiH nakon višegodišnjeg prisustva. Kompanija povlačenje nije obrazložila gubicima ili neisplativošću poslovanja, nego globalnom odlukom da novac i resurse usmjeri prema većim tržištima s većim potencijalom rasta.

Zbog toga odlazak Glova sam po sebi ne znači da je tržište dostave u BiH neodrživo. Na tržištu nastavljaju poslovati domaće i lokalne platforme, ali nijedna institucija nema cjelovitu sliku o ovom sektoru, piše Akta.ba. 

Niko ne zna koliko platformi posluje

Federalno ministarstvo trgovine nema poseban registar aplikacija za dostavu. Porezna uprava FBiH ne može ih izdvojiti u zasebnu statističku kategoriju, dok Konkurencijsko vijeće BiH nije analiziralo broj učesnika i njihove tržišne udjele.

Problem je u tome što važeća klasifikacija djelatnosti ne poznaje posebnu šifru za dostavu hrane i druge robe preko digitalnih platformi.

Kompanije se mogu registrovati kao pružaoci kurirskih usluga, trgovci, ugostitelji, informatičke firme ili pod drugim šiframa. Dostava im nerijetko predstavlja samo jedan dio poslovanja.

Zbog toga nije moguće pouzdano utvrditi koliko firmi obavlja ovu djelatnost, koliko novca prolazi kroz aplikacije i koliki su prihodi ostvareni isključivo od dostave.

Širi sektor bilježi snažan rast

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da šira oblast poštanskih i kurirskih usluga raste. Broj preduzeća i samostalnih preduzetnika povećan je sa 17 u 2020. na 32 u 2024. godini.

To predstavlja rast od približno 88 posto. Broj zaposlenih u istoj oblasti povećan je sa 6.772 na 8.106.

Vrijednost prometa porasla je sa 230,4 miliona na 386,4 miliona KM. Međutim, ovi podaci obuhvataju sve poštanske i kurirske usluge, a ne samo dostavu hrane i proizvoda preko aplikacija.

Zbog toga se na osnovu njih može zaključiti da šira djelatnost raste, ali ne i koliko tom rastu doprinose Glovo, Korpa i druge platforme.

Dostavljači rade preko više firmi

Porezna uprava FBiH za četiri konkretna poslovna subjekta izdvojila je podatke o broju zaposlenih. Krajem juna 2022. godine imali su 111 zaposlenih, godinu kasnije 74, tokom 2024. godine 120, a u 2025. njih 146.

Krajem juna 2026. kod tih subjekata bilo je evidentirano ukupno 114 zaposlenih.

Ni te brojke ne pokazuju koliko je dostavljača stvarno radilo za pojedine aplikacije. Mnogi nisu zaposleni direktno kod platforme, nego preko partnerskih i posredničkih kompanija, takozvanih agregatora.

Kontrole Porezne uprave prethodnih godina otkrile su i nepravilnosti poput angažovanja neprijavljenih radnika, neuplaćivanja poreza i doprinosa te neevidentiranja prometa.

Dostavljači u „sivo-crnoj zoni“

Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Jasminka Gradaščević-Sijerčić upozorava da zakoni o radu u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu ne prepoznaju platformskog radnika.

Dostavljači se angažuju preko ugovora o radu, privremenih i povremenih poslova, ugovora o djelu, obrta ili posredničkih firmi. Svi ovi modeli ne osiguravaju ista prava.

Kada radni odnos nije formalno priznat, radnik može ostati bez prava na plaćene doprinose, zdravstveno i penzijsko osiguranje, bolovanje, godišnji odmor i ograničeno radno vrijeme.

Poseban problem nastaje kada platforma tvrdi da nije poslodavac, ali aplikacijom određuje narudžbe, rutu, vrijeme rada, način ocjenjivanja i visinu zarade dostavljača.

Prema riječima profesorice, u takvim slučajevima moglo bi se pokušati dokazati postojanje prikrivenog radnog odnosa. Međutim, pojedinom dostavljaču teško je prikupiti dokumentaciju kojom bi dokazao način na koji algoritam kontroliše njegov rad.

Manje konkurencije nakon odlaska Glova

Konkurencijsko vijeće BiH upozorava da odlazak velikog učesnika može povećati koncentraciju tržišta, ali bez podataka o udjelima platformi nije moguće utvrditi stvarne posljedice.

Potencijalni rizici uključuju ekskluzivne ugovore s restoranima, obavezno izjednačavanje cijena, netransparentne provizije i favorizovanje pojedinih ponuđača unutar aplikacije.

Nije poznato koliki je tržišni udio imao Glovo niti koliko ga lako mogu zamijeniti preostale platforme. Zbog toga nije moguće precizno procijeniti hoće li njegov odlazak utjecati na cijene dostave, provizije restoranima i izbor dostupan korisnicima.

Najavljeni novi zakoni

Federalna vlada je 16. jula utvrdila Nacrt zakona o elektronskoj trgovini, kojim bi trebala biti preciznije uređena prava i odgovornosti učesnika u online trgovini.

Prijedlog novog zakona o zaštiti potrošača također je upućen u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.

Odgovornost platforme zavisit će od toga da li ona samo povezuje trgovca i kupca, posreduje u narudžbi, organizuje dostavu ili sama prodaje robu i usluge.

Republika Srpska već ima nešto preciznije definisane elektronske platforme u trgovinskom zakonodavstvu, ali ni tamo nije posebno uređen radni položaj dostavljača kojima aplikacija dodjeljuje i nadzire posao.

Evropska unija je Direktivom 2024/2831 predvidjela lakše utvrđivanje stvarnog statusa platformskih radnika i mogućnost pretpostavke zaposlenja kada platforma kontroliše i usmjerava njihov rad.

Dok se domaći propisi ne prilagode novom načinu poslovanja, tržište dostave u BiH nastavit će rasti bez jasnih podataka, a dio dostavljača raditi između aplikacije, posredničke firme i zakona koji njihov posao još ne prepoznaje.