Biti sam svoj gazda postalo preskupo: Mali biznisi se zatvaraju, mjesečni nameti dostižu 800 KM

Sve više malih preduzetnika u Republici Srpskoj teško podnosi rast troškova poslovanja, a prvi ozbiljan znak pogoršanja stigao je iz Bijeljine. Nakon sedam godina pozitivnog trenda, u ovom gradu broj zatvorenih preduzetničkih radnji premašio je broj novootvorenih.

Preduzetnici upozoravaju da sve veći porezi, doprinosi, troškovi fiskalizacije i druge obaveze ugrožavaju opstanak najmanjih radnji. Sve obaveze moraju biti plaćene bez obzira na to je li preduzetnik tokom mjeseca imao dovoljno posla i prihoda.

Nameti pojedu 800 KM prije prve zarade

Senad Petonjić, mali preduzetnik koji se bavi starim zanatom, kaže da ga zdravstveno i penzijsko osiguranje, zajedno s knjigovodstvenim uslugama, mjesečno košta približno 615 KM.

Kada se tome dodaju voda, električna energija, odvoz smeća i ostali troškovi, mjesečne obaveze dostižu oko 800 KM.

„Oslobođeni smo fiskalne kase, imali smo je godinu dana. Zdravstveno i penziono, s knjigovođom, iznose 615 maraka. Kada dodate vodu, odvoz smeća i struju, dođete do još oko 150 maraka. Okvirno, ti nameti koštaju oko 800 maraka“, objasnio je Petonjić.

To znači da vlasnik male radnje prvo mora zaraditi stotine maraka samo kako bi izmirio obaveze, prije nego što sebi osigura bilo kakvu platu.

Najviše su pogođeni frizerski saloni, servisi, zanatske radnje, knjigovodstvene agencije, mali proizvodni pogoni i porodični biznisi. Iako se nazivaju malim preduzetnicima, upravo oni predstavljaju jedan od temelja svakodnevne ekonomije i zapošljavanja.

Zatvara se više radnji nego što se otvara

Podaci iz Bijeljine pokazuju da računica za sve veći broj preduzetnika više nije održiva. Prvi put nakon sedam godina broj ugašenih radnji veći je od broja novoosnovanih.

Predstavnici preduzetnika upozoravaju da ukupne mjesečne obaveze predstavljaju preveliko opterećenje, posebno za vlasnike radnji s malim prometom.

„Ukupne obaveze na mjesečnom nivou iznose 64 posto, što je zaista preveliki namet“, kazao je Mile Stević iz Udruženja „Preduzetnik“ Bijeljina.

On je posebno kritikovao ukidanje mogućnosti da jedan preduzetnik ima dvije ili više preduzetničkih radnji. Smatra da se takvim rješenjima vlasnici guraju prema ulasku u sistem PDV-a, gašenju preduzetničkih radnji i registraciji preduzeća.

Dodatno opterećenje predstavljaju doprinosi koji se sada moraju uplaćivati i za dopunske i dodatne djelatnosti samostalnih preduzetnika.

Traže smanjenje doprinosa

Iz Područne privredne komore Bijeljina smatraju da bi stope doprinosa trebalo postepeno smanjivati i prilagođavati uvjetima poslovanja u okruženju.

„Stava smo da je nužno ići sukcesivno u smanjenje stope doprinosa i prilagoditi se okruženju. To će sigurno dovesti do povećanja budžetskih prihoda“, kazao je Branimir Andrić iz Područne privredne komore Bijeljina.

Privrednici traže i drugačije poresko uređenje angažovanja sezonskih radnika u proizvodnji, kao i jednostavnije i predvidljivije propise.

Republika Srpska i ove godine izdvaja podsticaje za povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća. Međutim, vlasnici biznisa poručuju da podrška ne može biti svedena samo na povremenu dodjelu novca iz budžeta.

Za opstanak malih radnji, kako ističu, potrebni su niži nameti, stabilni propisi i poslovno okruženje u kojem preduzetnik može unaprijed izračunati troškove.

Ako se sadašnji trend nastavi, upozoravaju privrednici, Republika Srpska mogla bi ostati bez velikog broja zanatskih i porodičnih radnji koje zapošljavaju lokalno stanovništvo i predstavljaju važan dio domaće ekonomije, javlja BHRT.