Negiranje genocida, veličanje zločinaca i nekolicina presuda: Šta rade institucije?

Na platformi „Registar 145a“, građanskoj inicijativi pokrenutoj radi prijavljivanja negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, do sada je evidentirano više od 50.000 slučajeva.

Selmir Mujagić, odgovorno lice platforme, za Detektor je rekao da je inicijativa nastala jer građani nisu imali organizovan i pouzdan način za prijavljivanje kršenja zakona koja se, kako navodi, javno dešavaju gotovo svakodnevno.

Proces prijave je jednostavan – građani dostavljaju slučaj putem platforme, nakon čega se prijava provjerava i prosljeđuje Tužilaštvu BiH.

“Ne postoji posrednik niti filtriranje po političkoj ili nacionalnoj osnovi. Postoji samo Krivični zakon BiH i institucija koja ga treba primijeniti”, kazao je Mujagić.

Prema podacima objavljenim na stranici platforme, do sada je zaprimljeno oko 50.900 slučajeva, dok je 67 osoba prijavljeno.

Izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima su zabranjeni negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca donio je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko 2021. godine.

Mujagić tvrdi da je na osnovu prijava s platforme pokrenut veći broj istraga koje provodi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Međutim, ni SIPA ni Tužilaštvo BiH nisu odgovorili Detektoru na pitanja o broju zaprimljenih prijava s Registra 145a, provedenih istraga ili donesenih odluka o njihovom obustavljanju.

Iz Tužilaštva BiH ranije su naveli da prijave o negiranju pravomoćno presuđenih ratnih zločina i veličanju osuđenih počinitelja najčešće podnose građani i nevladine organizacije, uglavnom putem elektronske pošte, dok postoji i određeni broj anonimnih prijava.

Kao jedan od ključnih problema Tužilaštvo je izdvojilo nedostatak detaljnih policijskih izvještaja, potkrijepljenih kvalitetno provedenim istragama i prikupljenim dokazima.

Kada je riječ o sudskim presudama, Sud BiH je za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, odnosno veličanje osuđenih ratnih zločinaca, osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora i Vojina Pavlovića na jedinstvenu kaznu od tri i po godine. Pavlović je, osim za izazivanje mržnje, proglašen krivim i za odobravanje genocida.