Računa nema bez krčmara: Predsjedništvo BiH drži ključeve državne vlasti

Bez većine u Predsjedništvu nema ni imenovanja mandatara za sastav Vijeća ministara, pa ni formiranja nove državne vlastiIzbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine tradicionalno privlači najveću pažnju javnosti tokom svake izborne kampanje. Mnogo rjeđe se, međutim, govori o jednoj od njegovih najvažnijih ustavnih nadležnosti – imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Zbog te ovlasti, rezultat izbora za Predsjedništvo direktno utječe na to ko će nakon izbora formirati državnu vlast.

Ustavni mehanizam
Na tu činjenicu nedavno je ukazao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, govoreći o značaju predstojećih izbora za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

• Ako Bećirović ostane – ostat će Trojka – kazao je Izetbegović, prethodno poručivši da se upravo „s te pozicije, s vrha, formira vlast“.

Iako je riječ o političkoj poruci kojom SDA nastoji mobilizirati birače, iza nje postoji vrlo konkretan ustavni mehanizam. Predsjedništvo BiH imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara, a kandidat tek nakon toga ide na potvrđivanje u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Koliko je to važno, pokazalo se upravo nakon izbora 2022. godine. Borjana Krišto imenovana je za predsjedavajuću Vijeća ministara glasovima Željke Cvijanović i Denisa Bećirovića, dok je Željko Komšić glasao protiv.

Političke računice
Bećirovićev glas bio je potpuno logičan u tadašnjem političkom rasporedu: SDP je bio dio nove državne većine zajedno s ostalim strankama Trojke, HDZ-om i SNSD-om. Da je, međutim, umjesto Bećirovića u Predsjedništvu sjedio član SDA koji nije želio podržati formiranje vlasti bez svoje stranke, odnos snaga mogao je izgledati potpuno drugačije, a vlast bi vrlo teško bilo moguće upostaviti bez ove stranke.

Upravo tu treba tražiti smisao Izetbegovićeve tvrdnje da izbor člana Predsjedništva može utjecati na opstanak Trojke u vlasti. Ako SDA osvoji bošnjačko mjesto u Predsjedništvu, a nakon izbora bude formirana parlamentarna većina bez SDA, njen član Predsjedništva mogao bi glasati protiv mandatara takve koalicije.

Dva od tri
To samo po sebi još ne bi bilo dovoljno za blokadu. Ako bi druga dva člana Predsjedništva glasala za mandatara, odluka bi bila usvojena rezultatom 2:1. Ali ako bi se bošnjačkom članu protivljenjem pridružio još jedan član Predsjedništva, mandatar ne bi mogao biti imenovan bez obzira na to što iza njega postoji parlamentarna većina. No, bilo bi gotovo nemoguće formirati vlast ukoliko bi se u tom pravcu krenulo bez učešća najmanje dvije od tri stranke izabranih članova Predsjedništva.

Zbog toga postizborna matematika u BiH nije samo pitanje broja zastupnika. Moguće je imati većinu u Predstavničkom domu, pa ipak naići na ozbiljnu prepreku već pri prvom koraku – imenovanju mandatara.

Upravo zato borba za člana Predsjedništva nije samo borba za jednu od najprestižnijih funkcija u državi. Ona potencijalno može imati direktan utjecaj i na pitanje hoće li se nakon izbora ponoviti sadašnja državna koalicija ili će biti otvoren prostor za potpuno drugačiju većinu.

Dodatni mehanizam
U slučaju da član Predsjedništva BiH bude preglasan, postoji i dodatni mehanizam. On može u roku od tri dana proglasiti odluku destruktivnom po vitalni interes entiteta iz kojeg je izabran. Za bošnjačkog ili hrvatskog člana o tome odlučuje odgovarajući klub delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, dok se veto srpskog člana upućuje Narodnoj skupštini Republike Srpske.