Austrijski list o “rudarskoj groznici” u BiH i faktoru “Dodik”: Građani strahuju

Austrijski list Standard piše o nizu rudarskih projekata u Bosni i Hercegovini koji izazivaju zabrinutost građana zbog mogućeg ugrožavanja životne sredine. Posebno se izdvajaju projekti na Majevici, Ozrenu, u Jezeru i Varešu, gdje međunarodne kompanije istražuju ili već eksploatiraju različite mineralne sirovine.

Stanovnici sela u blizini Majevice već godinama strahuju da bi strane kompanije mogle početi eksploataciju litija i drugih ruda, posebno nakon obavljenih probnih bušenja. Prema procjenama koje navodi Standard, ispod Majevice nalazi se oko 1,5 miliona tona litij-karbonata, 94 miliona tona magnezij-sulfata i 17 miliona tona bora.

Švicarska rudarska kompanija Arcore AG dobila je dozvolu za istražna bušenja, ali otpor stanovništva i lokalnih političara sve je veći. U Loparama je 2023. godine osnovano udruženje “Čuvari Majevice”, dok građani strahuju da bi eventualna eksploatacija mogla ugroziti rijeke Gnjicu i Janju.

Prema planovima, eksploatacija bi trebala početi 2028. godine. Arcore je s kanadsko-njemačkom kompanijom Rock Tech Lithium dogovorio zajedničko ulaganje, a litij bi se koristio u njihovoj fabrici za preradu u Njemačkoj. Plan je da se njime snabdijeva automobilska industrija za proizvodnju baterija za oko 500.000 električnih vozila godišnje.

Standard navodi da projekt na Majevici ima i političku dimenziju. List tvrdi da Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nastoji dobiti međunarodnu podršku za eksploataciju mineralnih resursa. Prema pisanju lista, Dodik je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu navodno ponudio sporazum o eksploataciji sirovina po uzoru na dogovor SAD-a i Ukrajine.

Majevica nije jedino područje koje privlači pažnju rudarskih kompanija. Na Ozrenu se istražuju nalazišta nikla, dok u općini Jezero, nedaleko od izvora Plive, australijska kompanija Lykos Metals, odnosno Jugo Metals, istražuje nalazišta zlata, srebra, bakra, olova, cinka i barita.

Stanovnici Jezera zabrinuti su zbog mogućeg utjecaja istraživanja na rijeke Plivu i Vrbas, koje su važne za snabdijevanje stanovništva pitkom vodom. Standard navodi da je nakon početka istražnih bušenja riječna voda postala sivkasta, što je dodatno pojačalo strah od zagađenja.

Jedan od već aktivnih rudarskih projekata nalazi se kod Vareša, gdje kanadska kompanija Dundee Precious Metals od 2023. godine eksploatira metale. Standard navodi da je zemljište na kojem se nalazi rudnik većim dijelom u državnom vlasništvu, dok je Federacija BiH izdala dozvole za rad.

Posebnu zabrinutost izazivaju nalazi povišenih koncentracija olova u krvi radnika i stanovnika Vareša. Za sada nije moguće utvrditi potiče li olovo iz novog rudnika ili je posljedica višedecenijske rudarske aktivnosti. Povišene koncentracije olova mogu oštetiti nervni sistem i mozak.

Austrijski list navodi i da lokalne zajednice od rudarskih projekata imaju ograničenu finansijsku korist. Kao primjer ističe Vareš, gdje općina dobija oko dva eura po toni iskopane rude. Istovremeno, dio stanovnika podržava rudnik zbog novih radnih mjesta i ekonomskog razvoja.

Standard zaključuje da se širom BiH razvija mreža lokalnih inicijativa protiv rudarskih projekata, uglavnom zbog straha od zagađenja i nepovjerenja prema vlastima. Građani i organizacije za zaštitu životne sredine traže strožije poštivanje zdravstvenih i ekoloških standarda.

Način na koji će vlasti riješiti pitanje rudarskih projekata mogao bi, prema ocjeni lista, postati presedan za buduću eksploataciju mineralnih sirovina u BiH i odnos prema zaštiti životne sredine.