Iran odgovorio na žestoku prijetnju Donalda Trampa: Spominje se kopneni sukob, Teheran u stanju pripravnosti

Načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga, general-major Ali Abdolahi, rekao je da će reakcija Islamske Republike biti široka i odlučna

Iran je u petak saopćio da će njegov odgovor na bilo kakve nove prijetnje SAD-a biti “razoran”, nakon što je Vašington najavio uvođenje najstrožih finansijskih sankcija u historiji, s ciljem obaranja iranskog rukovodstva, piše Reuters.

Američki ministar finansija Skot Besent rekao je da će u ponedjeljak iznijeti detalje planiranih sankcija, koje dolaze nakon upozorenja predsjednika Donalda Trampa da će svaka zemlja koja Iranu pruži “bilo kakvu vrstu pomoći za opstanak” snositi ekonomske posljedice.

Načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga, general-major Ali Abdolahi, rekao je da će reakcija Islamske Republike biti široka i odlučna.

– Uz spremnost na kopnu, moru, u zraku, protivzračnoj odbrani i sajber-prostoru, iranske oružane snage odgovorit će na nove prijetnje neprijatelja razornim, kažnjavajućim i pogubnim odgovorima – prenijeli su iranski mediji njegove riječi.

Teheran pod pritiskom

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf, koji je glavni pregovarač Teherana u posredovanim razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je da je Vašington, čini se, zaključio da ne može odnijeti pobjedu u direktnom vojnom sukobu.

– Moramo napraviti planove za suočavanje s nepravednim sankcijama kako bismo ih prevazišli – rekao je on u susjednom Iraku, optužujući SAD i Izrael da pribjegavaju ekonomskom i, kako je rekao, “kognitivnom” ratovanju.

Međutim, obraćajući se u četvrtak navečer iranskim i iračkim privrednicima, Galibaf je priznao da je iranska ekonomija pod velikim pritiskom.

– Bez obzira na to koliku vojnu moć imamo, nećemo opstati ako su ljudi gladni i ako nemamo finansijski promet, ekonomski rast i nacionalnu proizvodnju – rekao je Galibaf, a prenijela je zvanična novinska agencija IRNA.

Cijene nafte

Cijene nafte u petak su blago pale, ali su i dalje bile na putu ka drugom uzastopnom sedmičnom rastu, nakon što su u četvrtak porasle zbog nove prijetnje američkim sankcijama.

– Nisam siguran zašto je nafta porasla zbog ovoga. Ako sprovodimo maksimalni ekonomski pritisak, to znači da vjerovatno neće doći do velikog ponovnog pokretanja kinetičkih operacija – rekao je Besent za CNBC, koristeći izraz koji se odnosi na vojnu silu.

U ratu je poginulo na hiljade ljudi, a sukob je uvukao i zemlje Perzijskog zaljeva te doveo do rasta globalnih cijena goriva, dok je Iran napadao brodove kroz Ormuski moreuz, kojim je prije februara prolazila oko petina ukupne svjetske trgovine naftom.

Samo sedam trgovačkih brodova prošlo je Ormuskim moreuzom u četvrtak, što je polovina broja iz prethodnog dana, pokazuju podaci kompanije za praćenje pomorskog saobraćaja Kpler. Prije rata, kroz moreuz je prolazilo više od 130 brodova dnevno.

Trampovi ciljevi

Tramp još nije ostvario ciljeve koje je postavio na početku rata – uništavanje iranskog nuklearnog programa, ograničavanje sposobnosti Irana da napada regionalne rivale i stvaranje uslova da Iranci svrgnu svoje vjerske vlastodršce.

SAD i Iran su dva puta objavili sporazume o prekidu vatre, u aprilu i junu, s ciljem da se obnovi slobodan prolaz brodova kroz Ormuski moreuz i započne put ka okončanju gotovo šestomjesečnog sukoba, ali su se oba sporazuma ubrzo raspala.

Besent je za CNBC rekao da će u ponedjeljak na konferenciji za novinare “tačno objasniti šta ćemo uraditi” u vezi s Iranom.

– Srušit ćemo ovaj režim. Vrijeme je da naši saveznici i ostatak svijeta donesu odluku – rekao je on, opisujući pomorsku blokadu ponovo uvedenu Iranu u julu i “najstrože sankcije u historiji” kao udarac “jedan-dva”.

Iran se gotovo neprekidno suočava s ekonomskim sankcijama skoro 50 godina, još od Islamske revolucije 1979. godine, ali njegovo stanovništvo trpi posljedice visoke inflacije, slabljenja valute, nestašice energije i oštećene infrastrukture.

Neki Iranci s kojima je Reuters razgovarao rekli su da bi dodatno ekonomsko kažnjavanje moglo povećati teškoće, oslabiti klerikalni establišment i izazvati nemire, mada od smrtonosnog gušenja protesta u januaru nema znakova novih masovnih nemira.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči bio je prkosan u objavi na mreži Iks, u kojoj je podsjetio na prethodne pokušaje SAD-a da izvrše ekonomski pritisak na Iran, kao i na Trampove izjave s početka rata.

– Prije 14 godina: ‘Najrazornije sankcije u historiji.’ Propale. Prije osam godina: ‘Maksimalni pritisak.’ Propao. Prije pet mjeseci: ‘Bezuslovna predaja.’ Propala. Danas: ‘Najrazornija ekonomska operacija ikada.’ Mora da propadne. Već smo gledali ovaj film. Ista priča. Drugi nasilnici – napisao je on.

Pritisak na Kinu

U Americi, Tramp je pod pritiskom da okonča rat, dok visoke cijene goriva smanjuju njegov rejting i potencijalno ugrožavaju kontrolu njegove Republikanske stranke nad Kongresom na izborima za Kongres u novembru.

Besent je rekao da Kina polovinu svojih energetskih potreba podmiruje iz Perzijskog zaljeva i da bi zato imalo smisla da se Peking “pridruži programu”.

Kina kupuje više od 80 posto iranske nafte koja se izvozi brodovima, prema podacima kompanije Kpler za 2025. godinu. Međutim, dodatni američki ekonomski pritisak na Peking nosi rizik od odmazde, posebno u trenutku kada je Kina ublažila ranija ograničenja na izvoz ključnih rijetkih zemnih minerala.

Ponude iranske sirove nafte kineskim kupcima već su opale otkako su SAD sredinom jula ponovo uvele blokadu iranskih luka, rekli su izvori iz trgovinskog sektora Reutersu.

Kineska ambasada u Washingtonu saopćila je da “sankcije i pritisak ne pomažu u rješavanju problema” i pozvala na diplomatsko rješavanje sukoba.

Pooštravanje sankcija nosi i druge rizike, naročito za američke saveznike u Perzijskom zaljevu, od kojih su neki imali napade na energetska postrojenja i postrojenja za desalinizaciju od kojih zavise u snabdijevanju pitkom vodom.

Avaz.ba