Detalji Dodikove tužbe u Americi: Krenuo na Bajdena, osporava autentičnost potpisa

Dodikov pravni tim želi i sudsku zabranu kojom bi se američkim vlastima onemogućilo ponovno uvođenje sankcija bez, kako tvrde, dovoljno čvrstih dokaza.

Spor koji Milorad Dodik, njegov sin Igor Dodik, zet Pavle Ćorović i njihovi saradnici vode pred američkim pravosuđem ulazi u novu fazu, nakon što je njihovom pravnom timu ostavljen rok da odgovori na zahtjev američke administracije za odbacivanje tužbe.

Predmet se vodi pred Okružnim sudom Sjedinjenih Američkih Država za južni okrug Floride, a Dodika i ostale tužitelje zastupa advokat Robert Garson.

Dodikova strana od američkog suda traži da izvršne naredbe bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), na osnovu kojih su uvedene sankcije, proglasi nevažećim u odnosu na njih. Istovremeno traže da američko Ministarstvo finansija i Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) uklone podatke o sankcijama iz svojih evidencija.

U tužbi se traži i da američke institucije obavijeste privatne banke i druge finansijske subjekte da su navodne optužbe protiv tužitelja uklonjene. Dodikov pravni tim želi i sudsku zabranu kojom bi se američkim vlastima onemogućilo ponovno uvođenje sankcija bez, kako tvrde, dovoljno čvrstih dokaza.

Osporavaju Bajdenov potpis

Jedan od neobičnijih dijelova tužbe odnosi se na način na koji su potpisivane odluke o sankcijama.

Dodikovi advokati tvrde da pojedine odluke možda nisu lično potpisane Bajdenovim potpisom, već da je korišten autopen, uređaj koji omogućava automatsko reproduciranje potpisa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U tom kontekstu problematiziraju i Bajdenovo zdravstveno i mentalno stanje u periodu kada su odluke donesene. Od suda traže da ispita okolnosti pod kojima su odluke potpisane, uključujući i pitanje da li je Bajden bio svjestan sadržaja dokumenata koji su nosili njegov potpis.

9. januar

Značajan dio tužbe odnosi se i na političke i pravne sporove u Bosni i Hercegovini.

U dokumentu se obilježavanje 9. januara predstavlja kao dio tradicije i vjerskih običaja srpskog stanovništva, dok se odluke institucija BiH kojima je osporena ustavnost tog datuma predstavljaju kao politički motivirane.

Ustavni sud BiH ranije je više puta utvrdio da je obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske neustavno. Dodikov pravni tim, međutim, te odluke u tužbi povezuje s tvrdnjama o ugrožavanju vjerskih prava.

U istom kontekstu spominje se i bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Njegove intervencije u krivično zakonodavstvo BiH u tužbi se predstavljaju kao mjere koje, prema tvrdnjama tužitelja, zadiru u prava pripadnika pravoslavne vjere.

Glasanje za Trampa

Dodikov pravni tim u tužbi se bavi i njegovim odnosom s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump).

Kao dio argumentacije navode se Dodikovi raniji javni istupi u kojima je podržavao Trampa, kao i aktivnosti kojima je izražavao podršku njegovoj kandidaturi na izborima 2024. godine.

Među primjerima se navodi i Dodikov poziv srpskoj dijaspori u SAD-u da glasa za Trampa, kao i događaj organiziran u Banjoj Luci uoči američkih izbora.

Dodikovi advokati te događaje koriste kao argument za tvrdnju da su sankcije uvedene tokom Bajdenove administracije bile politička odmazda zbog njegovog svrstavanja uz Trampa.

Novi sudija

Predmet je uoči isteka roka preuzeo sudija Džefri Kunc (Jeffrey T. Kuntz).

Dodikov pravni tim sada mora odgovoriti na zahtjev američke administracije koja traži potpuno odbacivanje tužbe. Od odluke suda zavisit će hoće li se spor nastaviti pred američkim pravosuđem ili će biti okončan već u ovoj fazi.

Avaz.ba