Energetska zavisnost sve veća: FBiH smanjuje proizvodnju, ali snažno povećava uvoz naftnih proizvoda

Najnoviji podaci o energetskom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine pokazuju pad proizvodnje električne energije, mrkog uglja i lignita, dok je istovremeno zabilježen osjetan rast uvoza naftnih proizvoda.

Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u julu 2026. godine iznosila je 508 gigavatsati, dok je u istom mjesecu prošle godine proizvedeno 533 gigavatsata.

To znači da je proizvodnja električne energije za godinu smanjena za približno 4,7 posto.

Termoelektrane i dalje proizvode najviše struje

U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije najveći udio imale su termoelektrane, iz kojih je došlo 60,6 posto proizvedene struje.

Hidroelektrane su učestvovale sa 31,1 posto, dok je udio vjetroelektrana iznosio 8,3 posto.

Ovi podaci pokazuju da proizvodnja električne energije u Federaciji BiH i dalje u velikoj mjeri zavisi od termoelektrana, uprkos velikom padu proizvodnje domaćeg uglja.

Proizvodnja mrkog uglja potonula za gotovo 30 posto

Posebno je izražen pad proizvodnje mrkog uglja. U julu ove godine u Federaciji BiH proizvedene su 211.783 tone, dok je u istom mjesecu 2025. godine proizvodnja iznosila 300.931 tonu.

Riječ je o smanjenju od 89.148 tona, odnosno približno 29,6 posto za samo godinu.

Pad je zabilježen i kod lignita. U julu 2026. proizvedene su 112.864 tone, nasuprot 140.092 tone iz istog mjeseca prošle godine. Proizvodnja lignita tako je smanjena za 27.228 tona ili približno 19,4 posto.

Proizvodnja koksa potpuno zaustavljena

U Federaciji BiH tokom jula ove godine nije proizvedena nijedna tona koksa. U istom mjesecu 2025. godine proizvodnja je iznosila 29.476 tona.

Dok domaća proizvodnja ključnih energenata bilježi veliki pad, podaci pokazuju da raste oslanjanje na uvoz naftnih proizvoda.

Uvoz naftnih proizvoda porastao za 12 posto

Federacija BiH je u julu 2026. godine uvezla 140.850 tona naftnih proizvoda, dok je u istom mjesecu prošle godine uvezeno 125.739 tona.

Uvoz je tako povećan za 15.111 tona ili približno 12 posto.

Najveći dio uvoza odnosio se na dizel gorivo, čiji je udio iznosio čak 65,8 posto. Bezolovni motorni benzin učestvovao je sa 10,6 posto, mazut i ekstra lako lož-ulje sa 5,5 posto, dok se preostalih 18,1 posto odnosilo na druge naftne derivate.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku tako otkrivaju nepovoljan trend: dok proizvodnja domaćih energenata i električne energije pada, uvoz naftnih proizvoda nastavlja rasti.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE