Jesu li evropske diplomate izgubile povjerenje u bh. politiku?

BANJALUKA, SARAJEVO – Nakon što je Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, prije nekoliko sedmica izjavio da počinje da sumnja da domaći političari žele BiH u EU, sličnu izjavu iznio je i Alfred Granas, ambasador Njemačke u BiH.

Podsjećanja radi, Soreka je u intervjuu “Nezavisnim novinama” nedavno rekao da mu većina političara javno iskazuje privrženost evropskom putu, ali da je u posljednje vrijeme počeo da ima sumnje koliko je to iskreno.

“Pogledajte zakone koji još nisu usvojeni. Pogledajte imenovanje glavnog pregovarača. Ili, možda još važnije, sprovođenje Reformske agende. To je pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Nedostatak političke volje za sprovođenje reformi glavni je razlog zbog kojeg kasnimo. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka. Međutim, kada je trebalo postići konkretne političke dogovore kako bi počela isplata evropskih sredstava i realizacija reformi, proces je praktično stao. Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, rekao je Soreka.

Granas je u intervjuu “Nezavisnim” takođe iznio slične ocjene o njegovim razgovorima s političarima.

“Malo-pomalo može se početi sumnjati u iskrenost političara ovdje, kao što je naš prijatelj Luiđi rekao u vašem intervjuu. Počinjemo pomalo sumnjati da je vladajućim elitama u ovoj zemlji zaista cilj da BiH uđe u EU jer svakodnevno vidimo da ono što se radi, ili ne radi, nije u skladu s onim što se govori”, rekao je Granas u intervjuu “Nezavisnim”.

Bez obzira na to koliko su ljudi eventualno razočarani što proces evropskih integracija sporo traje i što ponekad evropski zvaničnici ne ispune ono što obećaju, kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom kojoj je obećan početak pregovora ako promijeni ime, ostaje činjenica da je EU ubjedljivo najvažniji ekonomski partner BiH.

Oko dvije trećine izvoza iz BiH idu na tržište EU, a ukupna robna razmjena iznosi gotovo 70 odsto. EU i njene članice su istovremeno najveći investitor u BiH i najveći izvor finansijske pomoći.

Tu je i konkretna finansijska korist, iako bi BiH, kako evropski zvaničnici uporno govore, uskoro mogla izgubiti milijardu evra grantova i povoljnih kredita po kamatnim stopama znatno nižim nego na slobodnom tržištu.

Politički gledano, u procesu pristupanja BiH je na neki način oslonjena na EU jer reforme koje je potrebno sprovesti domaća politika godinama teško uspijeva da izvede sama, na primjer kad je u pitanju funkcionisanje institucija i pravosuđa, borba protiv korupcije, reforma javne uprave, demokratski standardi i zaštita osnovnih prava.

U dijelu intervjua, koji nismo mogli objaviti zbog nedostatka prostora, Granas je naveo primjer Hrvatske, koja je višestruko popravila svoj životni standard otkad je postala članica.

Osim toga, BiH se geografski nalazi na evropskom kontinentu, veliki broj građana ima porodice na prostoru EU, privreda je povezana s evropskom i geopolitički ovisi o tom prostoru.

U nezvaničnim razgovorima brojne diplomate očekuju da će poslije izbora doći do promjene jer postoje naznake da su privrednici, koji imaju veliki neformalni uticaj na politiku, spremni da utiču da dođe do promjene političke atmosfere.

U kojoj mjeri će se to ostvariti ostaje da se vidi, ali je jasno da bi BiH teško mogla preživjeti ako se ponove četiri godine blokada koje su obilježile ovaj mandat.