„Kiriju sam zamijenila ratom kredita“: Koliko mladima treba za vlastiti stan?

Za mnoge mlade u Bosni i Hercegovini vlastiti stan više nije samo pitanje krova nad glavom, već višegodišnje životne računice. Između rastućih cijena nekretnina, visokih kirija i dugoročnih kredita, odluka o kupovini stana često znači odgoditi ili promijeniti druge važne životne planove. 

Tridesetogodišnja Nataša Vasić odlučila je da kiriju zamijeni kreditom na 15 godina. Njen slučaj otvara pitanje: koliko godina rada danas je potrebno za jedan stan i koliko takva obaveza utiče na život mladih.

Kupovina stana: Hipotekarni kredit na 15 godina

U stan koji je nedavno kupila Nataša Vasić useliće se tek krajem naredne godine. Zgrada je još u izgradnji, a put do doma za nju znači dugogodišnju finansijsku obavezu.

“Ja sam uzela hipotekarni kredit na 15 godina, no imala sam sreću što sam imala i nešto ličnih sredstava pa sam uz pomoć toga mogla ‘naštimati’ prihvatljivu mjesečnu ratu”, priča Nataša. 

Ipak, svjesna je da petnaest godina nije kratak period.

Vezane vijesti

“Ali ako uzmem u obzir svoje godine, očekujem i nadam se da ću još uvijek biti mlada kada isplatim sve rate kredita”, kaže Nataša kroz smijeh.

Odluka o kupovini nije bila jednostavna.

„Poseban izazov predstavljala je činjenica da stan kupujem sama, što je u Bosni i Hercegovini često otežavajuća okolnost“, ističe ona.

Šta je sa subvencijama I drugim pogodnostima

Osobe koje same kupuju nekretninu nerijetko su u nepovoljnijem položaju, kaže Nataša.

“Osim što morate biti kreditno sposobniji nego da stan kupujete udvoje, mnoge subvencije i pogodnosti se ne odnose na vas jer programi uključuju mlade bračne parove”, naglašava naša sagovornica.

Dugo joj je, kaže, trebalo da se odluči na kupovinu stana.

“Dugo sam odbijala da uopšte razmišljam o kupovini stana jer mi je to imalo presnažnu simboliku u smislu konačnog vezivanja za određeno mjesto, a što je suprotno mojoj ličnosti. Vremenom sam shvatila da bi to bio ekonomski dobar potez s obzirom na to da u Sarajevu, gdje radim, nemam svoj stan, a negdje moram da živim i da plaćam kiriju”. 

Na kraju je mjesečnu kiriju zamijenila ratom kredita.

„Odlučila sam da kiriju zamijenim nešto većom ratom kredita. To je i dalje isplativije kada uzmete u obzir rast cijena najma i činjenicu da stan koji kupujete ostaje vaša imovina. Nekretninu uvijek možete prodati, dok novac dat za kiriju zauvijek odlazi.“

Kupovina stana nije samo ekonomsko pitanje

Pitanje kupovine stana među mladima nije samo ekonomsko pitanje. Ono utiče na niz važnih životnih odluka – od osamostaljivanja do zasnivanja porodice.

„Važno je istaći da mladi ljudi smatraju da je neophodno postići određene životne rezultate u određenom slijedu kako bi se mogli ostvariti kao roditelji“, objašnjava Željko Blagojević iz Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA).

UNFPA je sprovela istraživanje „Lives, Choices and Futures“ u 73 zemlje svijeta, na uzorku većem od 108.000 muškaraca i žena starosti od 18 do 39 godina.

Rezultati za Bosnu i Hercegovinu pokazuju da 75,9 posto ispitanika ekonomsku sigurnost smatra važnim životnim ciljem, dok njih 69,2 posto ističe važnost finansijske nezavisnosti od roditelja.

Za 61 posto ispitanika finansijska sigurnost predstavlja važan preduslov za zajednički život s partnerom, dok 57 posto kao važan motiv navodi osamostaljivanje od roditelja. Istovremeno, četvrtina ispitanika smatra da su upravo ekonomske prilike i neriješeno stambeno pitanje glavne prepreke zajedničkom životu sa partnerom.

Cijene stanova u Sarajevu: Kvadrat dostiže i do 5.000 KM

„Mladi ljudi ekonomsku sigurnost vide kao najvažniju kariku u ovom procesu. Rješavanje stambenog pitanja nalazi se na drugom mjestu, a pronalazak adekvatnog partnera na trećem. U većini slučajeva, mladi će se odlučiti na roditeljstvo tek kada ispune sva tri uslova“, kaže Blagojević.

Istraživanje je analiziralo reproduktivne težnje mladih ljudi, njihove planove i ambicije vezane za roditeljstvo i proširenje porodice.

Prema podacima agencija za nekretnine, cijene stanova u Sarajevu posljednjih godina bilježe stalni rast, a u pojedinim naseljima kvadrat dostiže i više od 5.000 KM.

To znači da za stan od 60 kvadrata mlada osoba danas mora izdvojiti između 180.000 i 300.000 KM, zavisno od lokacije i kvaliteta gradnje.

U proteklih deset godina u Sarajevu je prosječna cijena kvadrata novogradnje viša za otprilike 2.200 do 2.400 KM u odnosu na period od prije deset godina.

Za onog ko ima prosječnu platu, takva investicija najčešće nije moguća bez dugoročnog kredita. Čak i kada je kredit dostupan, mjesečna rata postaje višegodišnja obaveza koja utiče na gotovo sve druge životne odluke – od promjene posla i mjesta stanovanja do planiranja porodice. 

Šta nude institucije za mlade od 18 do 35 godina

Dok cijene nekretnina rastu brže od plata, institucije pokušavaju ponuditi određene modele podrške mladima.

Vlada Kantona Sarajevo usvojila je odluku o subvencioniranju dijela najamnine stana ili kuće za mlade u bračnoj ili vanbračnoj zajednici.

Prema najavljenim kriterijima, mladi od 18 do 35 godina moći će ostvariti mjesečnu subvenciju do 300 konvertibilnih maraka, odnosno u visini stvarne najamnine ukoliko je ona niža. Podrška će trajati 12 mjeseci, a za ovu mjeru u budžetu Kantona Sarajevo planirano je 300.000 KM.

Mjera je dio Strategije prema mladima Kantona Sarajevo za period 2024–2030. godine, kao i dokumenta „Novi okviri stambene politike prema mladima Kantona Sarajevo do 2030. godine“.

Među prijedlozima je i formiranje stambenog fonda koji bi mladima omogućio kupovinu nekretnina po cijenama nižim od tržišnih.

Prema analizi Evropskog instituta za usaglašavanje i održivi razvoj (EIS), predviđena je izgradnja oko 500 stanova godišnje do 2030. godine. Time bi mladima bila omogućena kupovina ili dugoročni zakup nekretnina po cijenama do 30 posto nižim od tržišnih.

Plan uključuje kantonalni stambeni fond, korporativnu stanogradnju i model „jedan stan za mlade“ u novim stambenim kompleksima. Prema tom modelu, privatni investitori bi u svakom novom kompleksu osigurali najmanje jedan stan po pristupačnijoj cijeni.

I dok sve te inicijative ne zažive, za većinu mladih put do vlastitog doma i dalje je na ličnoj računici između kirije i kredita.

Za Natašu ta računica završila je potpisivanjem ugovora na 15 godina, ali je, kaže, najvažnije da je napravila prvi korak.

Jer za mnoge mlade ljude u Bosni i Hercegovini danas nije pitanje kada će kupiti stan, već hoće li imati priliku da ga kupe.