Američki obavještajci objasnili zašto Putin izaziva sve više incidenata u Evropi

Neuspjeli ruski napad dronom na njemačkom aerodromu dio je opasnog obrasca eskalacije koji bi mogao dovesti do otvorenog sukoba s NATO-om Neuspjeli ruski napad dronom na njemačkom aerodromu dio je opasnog obrasca eskalacije koji bi mogao dovesti do otvorenog sukoba s NATO-om, želio to Kremlj ili ne, upozoravaju američki stručnjaci i zvaničnici za New York Times.

Njemački zvaničnici u utorak su optužili Rusiju da stoji iza napada na ukrajinske teretne avione na aerodromu u Lajpcigu početkom augusta. Tada je jedan dron s eksplozivom udario u ukrajinski Antonov na pisti, dok je drugi, kako se čini, udario u avion koji je bio u procesu polijetanja. U oba slučaja eksploziv nije detonirao.

Da je napad bio uspješan, mogao je nekoga usmrtiti i izazvati nepredvidive posljedice.

Dio šireg obrasca

Napad u Lajpcigu bio je najdramatičniji u nizu sličnih incidenata. Među njima su neuspjeli pokušaj podmetanja zapaljive naprave u DHL-ov avion, eksplozije na željezničkim prugama u Poljskoj, kao i paljenje skladišta i trgovačkih centara širom Evrope.

Ti napadi dio su nastojanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da rat proširi na Zapad, piše NYT. Ono što je novo jeste da su takvi napadi posljednjih mjeseci postali učestaliji i intenzivniji, navode izvori iz zapadnih obavještajnih službi.

Frustracija zbog situacije na frontu

Američki analitičari smatraju da jedan od razloga za intenziviranje napada leži u Putinovoj frustraciji stanjem na ratištu u Ukrajini. Ruske snage sporo napreduju, dok su gubici veliki, a ruska ekonomija trpi sve veće posljedice ukrajinskih napada na rafinerije nafte i logističke centre.

U Putinovom viđenju situacije Rusija nije samo u ratu s Ukrajinom. On se, kako navode američki analitičari, bori protiv onoga što naziva “kolektivnim Zapadom” – država koje Ukrajini šalju oružje, tehnologiju i obavještajne podatke.

Putin je ove sedmice Zapad nazvao “psima imperijalizma” i zaprijetio da će neprijatelji Rusije dobiti ono što zaslužuju.

– Ako nas neko pokuša ugristi, mogao bi dobiti udarac u zube – poručio je Putin.

Strah od direktnog sukoba

Ukoliko bi neko u jednom od ovakvih napada bio povrijeđen, NATO bi se našao pred potpuno drugačijom dilemom, upozorila je Džulijan Smit, bivša američka ambasadorica pri NATO-u.

– Ne mislim da žele treći svjetski rat, ali moraju svima pokazati da nije vrijeme da se petljaju s njima – rekao je Pjotr Krawčik, bivši direktor poljske vanjske obavještajne službe.

Podijeljeni stavovi u Njemačkoj

Članice NATO-a mogu učiniti relativno malo kako bi kaznile Rusiju zbog sabotaža, osim uvođenja sankcija i protjerivanja diplomata. Zbog toga odgovaraju jačanjem obavještajne podrške Ukrajini, kibernetičkim napadima i nastojanjima da potkopaju ruske interese u drugim dijelovima svijeta.

Njemačka vlada je u augustu donijela nacrt zakona kojim bi obavještajnim službama bilo omogućeno organizovanje sabotaža i kibernetičkih napada.

Istovremeno, Njemačka je podijeljena i kada je riječ o odnosu prema Rusiji i pomoći Ukrajini. Prema novoj anketi ARD-a, 56 posto Nijemaca Rusiju vidi kao veliku ili vrlo veliku prijetnju svojoj zemlji.

Takvog mišljenja je 59 posto ispitanika u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, dok se na području bivšeg DDR-a s tim stavom slaže 42 posto ispitanih.

Sve veće podjele oko pomoći Ukrajini

Četiri i po godine nakon ruske invazije, otprilike polovina Nijemaca podržava isporuke oružja Ukrajini. Njih 38 posto smatra da je sadašnji nivo isporuka primjeren, dok bi 14 posto željelo njihovo povećanje.

Istovremeno, 42 posto ispitanika smatra da isporuke oružja Ukrajini idu predaleko. To je najveći udio takvih stavova od početka rata u Ukrajini.

Avaz.ba