Evo kada pomičemo sat i zašto je ova kontroverzna praksa još uvijek na snazi

Promjena sata 2026 ponovo će uticati na svakodnevni ritam miliona građana. U noći sa subote, 24. oktobra, na nedjelju, 25. oktobra, kazaljke će se vratiti sa tri na dva sata.

To znači jedan sat sna više. Istovremeno, to znači i raniji mrak u poslijepodnevnim satima.

Većina telefona, računara i pametnih satova promjenu će obaviti automatski. Ipak, analogne satove, starije uređaje i satove u automobilima treba ručno podesiti.

Zašto promjena sata i dalje ostaje

Iako se o ukidanju ove prakse govori godinama, Evropska unija još nije postigla zajednički dogovor. Zbog toga će se pomjeranje sata nastaviti i tokom 2026. godine.

Evropski parlament je još u martu 2019. podržao prijedlog za ukidanje sezonskog pomjeranja sata. Plan je bio da posljednja promjena bude 2021. godine.

Tome je prethodila anketa Evropske komisije iz 2018. godine. U njoj se 84 posto od 4,6 miliona ispitanih građana EU izjasnilo za ukidanje.

Ipak, prijedlog je zaustavljen u Vijeću Evropske unije. Države članice nisu se usaglasile koje vrijeme bi trebalo trajno zadržati.

Neke zemlje preferiraju ljetno vrijeme. Druge podržavaju zimsko vrijeme.

Strahovalo se i od problema u saobraćaju i ekonomiji. Poseban rizik bio bi ako bi susjedne zemlje izabrale različita trajna vremena.

Politički zastoj u Evropskoj uniji

Kasnije su druga pitanja potisnula ovu temu. Prvo je došla pandemija bolesti COVID-19. Zatim je rat u Ukrajini dodatno promijenio političke prioritete.

Zbog toga je pitanje pomjeranja sata ostalo neriješeno. I danas se Evropska unija nalazi u svojevrsnom zastoju.

Uredba o ljetnom računanju vremena u Hrvatskoj, kao i u ostatku EU, važi do kraja 2026. godine. Bez zajedničkog evropskog dogovora, vrlo je vjerovatno da će se praksa nastaviti i poslije toga.

Povremeno se pojavi nova politička inicijativa. Tako je španski premijer Pedro Sanchez krajem 2025. rekao da sadašnji sistem ne donosi značajne uštede energije.

Dodao je i da negativno utiče na zdravlje i svakodnevni život ljudi. Najavio je da će se ponovo zalagati za ukidanje promjene sata 2026.

Do sada, međutim, nije bilo konkretnih pomaka. Za konačnu odluku potrebna je saglasnost svih 27 država članica.

Kako je uvedeno pomjeranje sata

Praksa koja danas izaziva brojne rasprave nastala je iz praktičnih razloga. Ljetno računanje vremena prvi put je uvedeno u Njemačkoj 1916. godine.

To se dogodilo tokom Prvog svjetskog rata. Cilj je bio uštedjeti ugalj i bolje iskoristiti dnevno svjetlo za rad u fabrikama.

Nakon rata ta mjera je ukinuta. Ponovo je uvedena tokom Drugog svjetskog rata iz sličnih razloga.

Savremena evropska praksa proširila se tokom naftne krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Francuska je tada ponovo uvela ljetno vrijeme radi smanjenja potrošnje energije.

Ubrzo su je slijedile i druge evropske zemlje. Važan razlog bili su i lakši prekogranični saobraćaj i trgovina.

Ušteda energije ili zastario argument

Glavni argument u korist pomjeranja sata decenijama je bila ušteda energije. Ideja je bila da duže večernje svjetlo smanji potrebu za umjetnom rasvjetom.

Međutim, novija istraživanja pokazuju da je taj efekat vrlo mali. U nekim slučajevima gotovo da i ne postoji.

Manja potrošnja struje za rasvjetu često se nadoknadi većom potrošnjom za grijanje. To je posebno izraženo u martu, aprilu i oktobru.

Zbog toga je ukupni energetski učinak uglavnom neutralan. Ponekad može biti čak i negativan.

Uticaj na zdravlje i san

Mnogo ozbiljnije pitanje je uticaj na zdravlje. Naš unutrašnji biološki sat teško se prilagođava nagloj promjeni vremena.

Stručnjaci upozoravaju na probleme sa snom, umor i razdražljivost. Mogući su i slabija koncentracija te manji apetit.

Tijelu ponekad treba nekoliko dana da se prilagodi. Nekim ljudima za potpuni oporavak treba i nekoliko sedmica.

Ljekari savjetuju nekoliko jednostavnih koraka:

• idite na spavanje nešto ranije prije promjene
• izložite se dnevnom svjetlu odmah nakon buđenja
• izbjegavajte popodnevno drijemanje u prvoj sedmici
• birajte lakšu večeru

Iako promjena sata 2026 donosi jedan sat sna više, rasprava o njenom smislu i dalje traje. Dok se evropske države ne usaglase, građani će i dalje dva puta godišnje pomicati kazaljke.