Ljeto 2026. pokazalo je koliko se klima u BiH promijenila

Prijave se dostavljaju isključivo putem pošte, u štampanoj formi, zajedno sa svom dokumentacijom koju zahtijeva javni konkurs.

Konkurs traje do utroška raspoloživih sredstava, ali najduže osam dana od posljednje objave konkursa.

Za ovogodišnji program na raspolaganju je ukupno 4,6 miliona KM, zbog čega zainteresirani građani trebaju na vrijeme provjeriti uslove i pripremiti potrebnu dokumentaciju.

Prema analizi koju je objavio Sladić, BiH izlazi iz jednog od najdugotrajnijih perioda izuzetno visokih temperatura zraka od početka instrumentalnih mjerenja.

Period ekstremne toplote počeo je krajem jula, a Sladić navodi da je ovogodišnje ljeto po određenim karakteristikama najviše podsjećalo na evropsko ljeto 2003. godine, koje je svojevremeno predstavljalo jedan od najvećih temperaturnih ekstrema na kontinentu.

Međutim, ono što posebno zabrinjava nije samo jedan ekstremno topao period, nego njihova sve veća učestalost.

Podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH dodatno pokazuju koliko je ljeto 2026. bilo neuobičajeno.

Prema analizi na koju se Sladić poziva, Mostar i Bihać zabilježili su najtoplije ljeto od početka mjerenja na tim meteorološkim stanicama, dok je Sarajevo imalo treće najtoplije ljeto.

Posebno se izdvaja Mostar.

Srednja maksimalna temperatura zraka u ovom gradu tokom augusta 2026. iznosila je čak 39,5 stepeni, dok je uobičajena prosječna maksimalna temperatura za august nešto niža od 33 stepena.

Ni Sarajevo nije prošlo bez posljedica dugotrajnog toplog i sušnog perioda. Uprkos povremenim pljuskovima, zabilježena je tek približno polovina prosječne mjesečne količine padavina.

Još jedan podatak pokazuje koliko se klima mijenja.

Prema Sladićevoj analizi, čak pet od posljednjih sedam ljeta svrstalo se među deset najtoplijih u Bosni i Hercegovini od početka mjerenja.

Ekstremno topla ljeta događala su se i u prošlosti, što Sladić ne osporava. Problem vidi u tome što se takvi ekstremi sada pojavljuju mnogo češće.

Navodi da je vjerovatnoća ljeta poput ovog iz 2026. danas oko 55 posto veća nego u predindustrijskom periodu.

Visoke temperature ovog ljeta nisu ostale samo brojke na termometrima.

Suša je pogodila poljoprivredu i prirodu, dok su požari izbijali i na područjima na kojima stanovnici takve prizore ranije nisu često očekivali.

Sladić upravo požare i sušu izdvaja kao ono po čemu ćemo pamtiti ovo ljeto.

„Ovo ljeto, mimo ostalog, pamtit ćemo po nečemu što smo svi smatrali da se nama ‘ne može desiti’, a to su požari, ali i suša.“

Posebno upozorava da se problem više ne odnosi samo na Hercegovinu. Požari su se pojavljivali i širom Bosne, a u pojedinim slučajevima približavali su se gradovima i kućama.

Posljedice ovakvih vremenskih ekstrema osjećaju se u poljoprivredi, šumarstvu, ekonomiji i zdravlju stanovništva.

Zbog toga Sladić smatra da se mora ozbiljnije razgovarati o otpornosti infrastrukture, zaštiti prirodnih resursa, šuma i rijeka te podršci poljoprivrednicima i vatrogascima.

Njegovo upozorenje odnosi se i na drugu krajnost koja može uslijediti nakon dugotrajnih sušnih perioda – intenzivne padavine, bujične vode i poplave.

Nakon ljeta tokom kojeg su padali temperaturni rekordi, gorjele šume i nedostajalo padavina, poruka je jasna: ono što smo nekada smatrali izuzetkom sve češće postaje stvarnost.