Imate firmu u FBiH? Novo pravilo može vas koštati 10.000 KM

---

Novi Zakon o računima za plaćanje donio je važnu promjenu za poslovne subjekte u Federaciji Bosne i Hercegovine. Firma kojoj je zbog prinudne naplate blokiran bilo koji tekući račun više ne može međusobne obaveze i potraživanja zatvarati obračunskim putem. Za kršenje ove zabrane predviđene su novčane kazne koje za poslovni subjekt mogu dostići 10.000 KM.

Zakon o računima za plaćanje objavljen je u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 59/26 od 5. augusta 2026. godine, a jedna od odredbi koja bi posebno trebala zanimati vlasnike firmi, direktore i računovođe odnosi se upravo na poslovanje u slučaju blokade računa.

Promjena je značajna jer blokada računa sada ne pogađa samo mogućnost raspolaganja novcem preko računa, nego i mogućnost da se obaveze zatvore bez neposrednog transfera novca.

Član 36. novog zakona razlikuje bezgotovinsko, gotovinsko i obračunsko plaćanje.

Obračunsko plaćanje podrazumijeva namirenje međusobnih novčanih obaveza i potraživanja između imalaca bez korištenja novca.

Međutim, zakon sada izričito propisuje da poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje ako mu je u trenutku plaćanja blokiran bilo koji tekući račun po osnovu naloga za prinudnu naplatu.

Na praktične posljedice ove odredbe ukazao je i izvršni direktor FEB-a Denis Zukić.

Prema njegovom pojašnjenju, poslovni subjekt koji ima takvu blokadu ne može vršiti kompenzacije, cesije, asignacije i druge oblike obračunskog plaćanja.

Šta to praktično znači za firmu?

Kompenzacija se u poslovanju često koristi kada dvije firme istovremeno duguju jedna drugoj. Umjesto da jedna drugoj prebacuju novac, njihova međusobna potraživanja mogu se prebijati.

Cesija podrazumijeva ustupanje potraživanja drugom licu, dok se asignacijom obaveza izmiruje preko treće osobe.

Novi zakon ove institute u članu 36. ne nabraja pojedinačno, već koristi širi izraz „obračunsko plaćanje“.

Raniji Zakon o unutrašnjem platnom prometu kompenzaciju, cesiju, asignaciju, preuzimanje duga i druge oblike međusobnog namirenja izričito je svrstavao među oblike obračunskog plaćanja.

Suština nove odredbe zato je vrlo važna: firma ne može zaobići posljedice prinudne naplate tako što će, umjesto plaćanja preko računa, svoje obaveze zatvarati obračunskim putem.

Kazna firmi do 10.000 KM, odgovornoj osobi do 1.500 KM

Kršenje zabrane može biti skupo.

Prema članu 62. Zakona, poslovni subjekt koji izvrši obračunsko plaćanje suprotno zabrani iz člana 36. stav (7) može biti kažnjen sa 5.000 do 10.000 KM.

Odgovornost nije predviđena samo za firmu.

Za isti prekršaj odgovorna osoba u poslovnom subjektu može dobiti novčanu kaznu od 1.000 do 1.500 KM.

Zbog toga je nova odredba posebno važna računovodstvenim i finansijskim službama, ali i direktorima i vlasnicima kompanija koji odlučuju o načinu izmirivanja poslovnih obaveza.

Važan je razlog zbog kojeg je račun blokiran

Postoji još jedan detalj koji se ne bi trebao izgubiti.

Zakon zabranu veže za situaciju kada je tekući račun blokiran po osnovu naloga za prinudnu naplatu.

Dakle, nije dovoljno samo napisati da „svaka blokada računa automatski zabranjuje kompenzaciju“ bez navođenja zakonskog razloga blokade. Upravo je prinudna naplata ključna u ovoj odredbi.

Stari zakon prestao važiti

Stupanjem na snagu novog Zakona o računima za plaćanje prestao je važiti dosadašnji Zakon o unutrašnjem platnom prometu FBiH.

Pružaocima platnih usluga ostavljen je rok od pet mjeseci da svoje poslovanje u vezi s računima za plaćanje usklade s novim propisima.

Međutim, prema tekstu zakona navedenom u objavljenim informacijama, za zabranu obračunskog plaćanja firmama čiji je račun blokiran zbog prinudne naplate nije propisan poseban odgođeni početak primjene.

Za poslovnu zajednicu poruka je zato prilično jasna: prije kompenzacije, cesije, asignacije ili drugog načina obračunskog zatvaranja obaveza potrebno je voditi računa o statusu računa poslovnog subjekta.

U suprotnom, ono što je ranije firmi moglo predstavljati način da međusobno zatvori obaveze sada može završiti prekršajnom kaznom od čak 10.000 KM.