Njemački novinar o Srbiji: “Sad se vidi koliko Evropa malo zna o Srbiji”

Njemački novinar i dugogodišnji poznavalac političkih prilika na Balkanu Michael Martens u komentaru za Frankfurter Allgemeine Zeitung ocijenio je da reakcije evropskih političara nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića pokazuju koliko malo Evropa zapravo poznaje Srbiju.

Martens smatra da Mladićeva smrt nije donijela ništa novo, već je samo ogolila odnos dijela srpskih vlasti prema ratnim zločinima i nacionalizmu.

“Čovjek ne može biti zainteresiran za sve, pa se ne može predbacivati najvećem broju evropskih političara da nisu zainteresirani za Srbiju. Mala balkanska država koja nije članica ni Evropske unije ni NATO-a, doista postoje važnije stvari za najviše zvaničnike u Briselu, Berlinu i Parizu. Ali ponekad se ta nezainteresiranost osveti. Koliko malo Evropa o Srbiji zna, pokazuju ljutite reakcije zbog odnosa Beograda prema smrti ratnog zločinca Ratka Mladića”, piše Martens.

Nakon što je ukazao na nedostatak interesa i znanja o Srbiji, autor se osvrnuo na reakcije nakon Mladićeve smrti.

“Naravno da je gnusno da je masovni ubica u Beogradu pokopan uz vojne počasti i da su se srpski ministri poklonili nad njegovim lijesom, a da pritom nisu pretrpjeli ni najmanju kritiku predsjednika države Aleksandra Vučića. Ali neke reakcije evropskih političara zvuče tako kao da je odjednom, iznenada iz boce pobjegao neki zli duh”, ističe Martens.

Martens ističe da oni koji prate politička dešavanja u Srbiji nisu mogli biti iznenađeni načinom na koji su vlasti tretirale Mladića.

“Srpski političari iz vlasti neprestano relativiziraju i veličaju ratne zločine, kako svoje jučerašnje tako i današnje ruske. Nasuprot tome, aktivisti koji se zalažu za obilježavanje genocida u Srebrenici bivaju pretučeni na ulici, dok u Srbiji država u najmanju ruku tolerira murale i transparente koji slave generala ubicu”, poručuje.

Prema njegovoj ocjeni, Mladićeva smrt samo je skrenula pažnju na problem koji godinama postoji.

“Mladićeva smrt samo je uklonila zastor iza kojeg se već godinama odvija drama na koju iz inostranstva ne obraćaju pažnju”, navodi.

Prekid pristupnih pregovora?

Martens se potom osvrnuo na evropsku perspektivu Srbije i moguće posljedice skandala koji je Mladićev pogreb izazvao u zapadnim političkim krugovima.

“Sada postoje pozivi da se prekinu pristupni pregovori sa Srbijom. Ali djelotvornost takvog koraka ne bi trebalo precjenjivati. Razgovori sa Srbijom faktički su zaustavljeni već nekoliko godina”, rekao je Martens.

On smatra da bi Beograd mnogo više pogodio uspjeh Crne Gore na putu prema Evropskoj uniji.

“Ono što bi zaista zaboljelo Beograd bio bi uspjeh Crne Gore na putu u EU. To bi pokazalo da članstvo u Evropskoj uniji nije puko maštanje, moguće je ako se provedu nužne reforme”, kazao je.

Ipak, Martens upozorava da i Crna Gora ima prepreke na putu prema članstvu.

“Čak i ako bi Crna Gora ispunila sve reformske uvjete, nije izvjesno da bi zaista moglo uslijediti i članstvo, jer je proces ratifikacije ugovora izuzetno trnovit. U Parizu je, recimo, potrebna dvotrećinska parlamentarna većina ili čak referendum prije nego što se nova zemlja primi u EU. Malo je vjerovatno da bi to bilo moguće upravo u Francuskoj, koja je posebno skeptična prema proširenju”, naveo je.

Uspjeh Crne Gore kao poruka Srbiji

Govoreći o mogućem rješenju za zastoj u procesu proširenja EU-a, Martens navodi prijedlog bosanskohercegovačkog stručnjaka za Balkan Adija Ćerimagića.

“Kako bi bilo da se u pristupni ugovor s Crnom Gorom unese odredba da Crna Gora odmah nakon ispunjavanja svih pristupnih uvjeta doduše ne bude nužno odmah primljena, ali odmah dobije pristup zajedničkom tržištu i Schengenskoj zoni?”

Prema Martensovom mišljenju, takvo rješenje ne bi koristilo samo Crnoj Gori.

“To ne bi pomoglo samo Crnoj Gori i proširilo evropsku zonu vladavine prava makar za jednu malu članicu, već bi dalo vjetar u leđa onim snagama u Srbiji koje ne žele ići putem nacionalizma i veličanja ratnih zločina”, poručuje.

Zaključuje da bi prijetnje Srbiji dodatnim zaustavljanjem procesa evropskih integracija mogle imati ograničen učinak.

“Nasuprot tome, zastrašivati Srbiju zaustavljanjem procesa koji je ionako zaustavljen moglo bi se pokazati praznom prijetnjom”, navodi Martenes, prenosi Deutsche Welle.

Vijesti.ba