Mladićevom smrću nije nestala njegova ideologija: Veličanje ratnog zločinca preplavilo BiH i Srbiju

Ratni zločinac je predstavljen kao neka vrsta popkulturnog simbola – kazala je Osmanović Smrt Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca osuđenog za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH, pokrenula je novi val njegovog veličanja, negiranja zločina i poruka mržnje.

Od Banje Luke, Višegrada, Pala i Zvornika, preko Srebrenice i Bratunca, do Beograda, organizovani su skupovi podrške, paljene baklje, isticane njegove fotografije i prenošene poruke kojima se od Mladića pokušava napraviti heroj.

Dok se takav sadržaj širi društvenim mrežama, preživjeli ponovo proživljavaju traume, a pitanje odgovora pravosudnih institucija ostaje otvoreno.

Talas veličanja

Stotine ljudi izašle su na ulice nakon što je 27. augusta objavljeno da je Mladić preminuo u Haagu. U Republici Srpskoj organizovani su skupovi podrške i postavljene knjige žalosti.

Veličanje presuđenog ratnog zločinca u BiH zakonom je zabranjeno od 2021. godine. Ipak, od tada su, prema dostupnim podacima, donesene samo dvije pravosnažne presude, prenosi  Detektor.

Za Mirsadu Malagić, kojoj su u genocidu ubijena dva sina i suprug, ono što se dešava mnogo je više od političke provokacije.

– Za mene njegova smrt ne znači ništa, vjerujte. Ja ne bih obratila ni pažnju, što se mene tiče, ali opasno je ovo što se dešava, poslije njega, poslije njegove ideologije… Moje mrtve neće niko vratiti – kazala je Malagić.

Mirela Osmanović, asistentica za međunarodnu saradnju iz Memorijalnog centra Srebrenica, upozorava da Mladićeva smrt nije označila kraj ideologije koja ga je godinama predstavljala kao heroja.

– Njegova smrt nije značila kraj ideologije, narativa i sistema vrijednosti koji su godinama od njega pravili heroja – rekla je Osmanović.

Zločini se relativiziraju

Istovremeno s veličanjem, društvenim mrežama počele su se širiti objave kojima se relativiziraju zločini počinjeni pod Mladićevom komandom.

Posebno se šire tvrdnje da je prisilno premještanje stanovništva iz Srebrenice predstavljalo navodno spašavanje civila.

Takvi narativi plasiraju se kroz kratke videosnimke, muziku, fotografije i mimove, a njihov domet dodatno povećavaju društvene mreže.

– Ratni zločinac je predstavljen kao neka vrsta popkulturnog simbola koji je potpuno odvojen od onoga što on uistinu jeste –  kazala je Osmanović.

Dodala je da se Mladić na taj način odvaja od masovnih grobnica, žrtava i sudski utvrđenih činjenica prema kojima je osuđen za genocid i druge zločine u BiH.

Hiljade novih prijava

Na platformi „Registar 145a“, putem koje građani mogu prijaviti negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, nakon vijesti o Mladićevoj smrti zaprimljeno je oko 5.000 novih prijava.

Među njima su bile i prijave zbog podsticanja na mržnju.

Zabilježene su i plaćene objave kojima se Mladić veliča. Nakon objave teksta Detektora, Meta ih je uklonila s Facebooka i Instagrama.

Amar Karađuz iz portala „Zašto ne“ upozorio je na nagli porast negiranja činjenica o prisilnom premještanju civila, žena, djece i staraca iz Srebrenice.

Korisnicima društvenih mreža savjetuje da ne ulaze u rasprave s autorima takvih objava, jer time njihov sadržaj dobija dodatnu vidljivost.

Skandiranje u Bratuncu

Skup podrške Mladiću bio je najavljen i u Srebrenici 2. septembra, pred njegovu sahranu.

Na plakatu je pisalo: „Dođite da dostojanstveno ispratimo našeg generala.“

Nakon zahtjeva udruženja žrtava za organizovanje kontraskupa, MUP Republike Srpske zabranio je okupljanje.

Istog dana u Bratuncu je zabilježen novi incident. Nakon što je veći dio dana protekao mirno, u ponoć se pojavio snimak grupe mladića koji su skandiranjem Mladićevog imena zastrašivali povratnike.

Veličanje se, osim na ulicama, proširilo i na tribine te javne izjave pojedinih političara iz Republike Srpske.

Od Beograda do stadiona

Novi talas veličanja uslijedio je nakon što je Mladićevo tijelo stiglo u Beograd državnim avionom, u pratnji ministra pravde Srbije.

Komemoracija, događaji uoči sahrane, ali i derbi između Crvene zvezde i Partizana iskorišteni su za nove poruke glorifikacije.

Na stadionu se moglo čuti i skandiranje: „Pravac Potočari“.

Riječ je o poruci koju je Mladić izgovorio u julu 1995. godine nakon ulaska snaga Vojske Republike Srpske u Srebrenicu. U danima koji su uslijedili ubijeno je više od 7.000 muškaraca i dječaka, a njihovi posmrtni ostaci godinama su pronalaženi u masovnim grobnicama.

Advokat i nekadašnji sudija Državnog suda Vlado Adamović ocijenio je nedopustivim da hiljade ljudi na stadionu odobravaju poruke povezane s genocidom.

– Čime je to sve rezultiralo? Relativizacijom svih društvenih vrijednosti, da je postalo normalno ono što u glavama moje generacije ne da nije moglo biti normalno, nego ni u mašti nismo mogli dokučiti da se takve stvari dešavaju – kazao je Adamović.

Počasti za osuđenog zločinca

Kovčeg s Mladićevim tijelom obezbjeđivale su vojska i policija Srbije, dok su mu počast odavali bivši pripadnici VRS-a, političari iz BiH i Srbije te različita desničarska udruženja.

Preko kovčega nalazila se zastava Srbije, upriličena je počasna paljba, a na grob su spušteni ordenje i sablja.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da je cijeli događaj pokazao duboku povezanost politike, nacionalističkih narativa i veličanja Mladića.

Za njegove pristalice, kazala je, Mladić predstavlja pobjednika jer postoji RS.

Tužilaštvo pod pritiskom pitanja

Dok se veličanje širilo ulicama i društvenim mrežama, preživjeli i povratnici ostali su bez jasnog odgovora nadležnih institucija.

Na upit da li su formirani predmeti po službenoj dužnosti zbog veličanja Mladića i negiranja zločina, iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili.

Glavni državni tužilac Milanko Kajganić, kako je navedeno, zbog zauzetosti nije bio u mogućnosti razgovarati na ovu temu.

Predsjednik VSTV-a BiH Sanin Bogunić kazao je da je pitanje istraga u nadležnosti Tužilaštva BiH.

– Koliko smo vidjeli iz medija da su neki predmeti u Tužilaštvu BiH formirani, baš ne djeluje da Tužilaštvo BiH šuti –  rekao je Bogunić.

Istovremeno je ukazao na složenost procesuiranja velikog broja osoba koje su učestvovale na skupovima.

Pravni nihilizam

Adamović smatra da se BiH nalazi u situaciji koju pravna teorija poznaje kao pravni nihilizam – masovno nepoštovanje zakona.

Prema njegovom mišljenju, javno negiranje genocida i veličanje presuđenog ratnog zločinca moraju imati reakciju institucija.

– Kada politički čelnik javno poziva na reviziju ovih povijesnih činjenica, na negiranje rezultata genocida, njegova riječ se daleko čuje – kazao je Adamović.

Ukazuje i na mogućnost procesuiranja osoba koje nose majice s likom presuđenih ratnih zločinaca.

Kao primjer navodi Hrvatsku, gdje se, kako kaže, takvi slučajevi efikasnije sankcioniraju kroz prekršajne naloge.

Za žrtve, međutim, ostaje pitanje zbog čega institucije u BiH ne reagiraju odlučnije.

– Gledaju samo sebe i lično, gledaju samo svoje fotelje – kazala je Mirsada Malagić, razočarana izostankom reakcije Tužilaštva BiH.

Avaz.ba