EU već naplaćuje bh. ovisnost o uglju: CBAM pritisnuo izvoz električne energije

Izvoz proizvoda mineralnog porijekla iz BiH, među kojima najveći dio čini električna energija, u prvom kvartalu 2026. godine pao je za 2,7 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Centralna banka Bosne i Hercegovine navodi da se pad vrijednosti izvoza najvećim dijelom može pripisati početku obračuna CBAM-a na izvoz električne energije.

Novi trošak povećava izvoznu cijenu električne energije i bh. proizvođače čini manje konkurentnim na evropskom tržištu.

To je posebno važno za BiH zbog strukture domaće proizvodnje električne energije, u kojoj ugalj i dalje ima značajnu ulogu.

Nije pogođena samo struja

CBAM je mehanizam kojim Evropska unija nastoji izjednačiti troškove emisija ugljika za evropske proizvođače i proizvođače iz trećih zemalja koji svoju robu prodaju na tržištu EU.

Od 1. januara ove godine ušao je u definitivnu fazu, a trenutno obuhvata šest grupa proizvoda: aluminij, cement, električnu energiju, đubriva, vodik te željezo i čelik.

Uvoznici ovih proizvoda u EU moraju snositi trošak emisija ugljika ugrađenih u robu koju uvoze, a cijena CBAM certifikata povezana je s cijenom emisijskih jedinica u evropskom sistemu trgovanja emisijama – EU ETS-u.

Za BiH to predstavlja značajan problem.

Prema novoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda, proizvodi koji su trenutno obuhvaćeni CBAM-om čine oko 10,7 posto ukupnog izvoza BiH, odnosno vrijednost ekvivalentnu približno 3,2 posto BDP-a.

Najveći dio izloženog izvoza čine željezo i čelik te aluminij, dok su obuhvaćeni i električna energija i cement.

Bez reakcije BiH gubi dio BDP-a

MMF procjenjuje da posljedice mogu postati znatno veće tokom narednih godina ukoliko BiH ne odgovori vlastitim politikama smanjenja emisija.

U scenariju bez domaćih mjera, negativni efekat CBAM-a mogao bi do 2035. smanjiti realni BDP BiH za približno 0,4 do 0,7 posto u odnosu na scenario bez ovog udara.

Posebno je izložen sektor cementa, jer se, prema procjenama MMF-a zasnovanim na historijskim trgovinskim podacima, oko 90 posto bh. izvoza cementa plasira na tržište EU.

Značajan pritisak očekuje se i na industriju željeza i čelika, dok MMF u svojim projekcijama računa i sa značajnim smanjenjem izvoza električne energije prema EU.

Problem bi mogao dodatno rasti ako EU proširi CBAM na nove proizvode. MMF procjenjuje da bi u tom slučaju udio pogođenog bh. izvoza mogao porasti na 13,2 posto, a od 2030. na oko 14,3 posto ukupnog izvoza.

Struja postoji, ali ju je teže prodati

Prvi efekti CBAM-a već se vide i širom Zapadnog Balkana.

Sekretarijat Energetske zajednice utvrdio je da je tokom prvog kvartala 2026. komercijalna prekogranična trgovina električnom energijom između zemalja Energetske zajednice i članica EU pala za 25 posto.

Istovremeno je električna energija na tržištima zemalja Energetske zajednice u prosjeku bila oko 30 eura po megavatsatu jeftinija nego na susjednim tržištima EU.

U normalnim tržišnim uslovima takva razlika u cijeni trebala bi podstaći izvoz prema skupljem evropskom tržištu. Energetska zajednica, međutim, upozorava da su CBAM i prateći regulatorni zahtjevi promijenili trgovinske tokove.

Dodatni problem predstavlja dokazivanje stvarnih emisija. Energetska zajednica je u izvještaju za drugi kvartal upozorila da čak i proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora imaju praktične probleme s dokazivanjem emisijskih vrijednosti, što stvara dodatne administrativne troškove i regulatornu neizvjesnost.

BiH mora birati gdje će završiti novac

MMF zbog toga preporučuje BiH da što prije uspostavi pouzdan sistem mjerenja, izvještavanja i verifikacije emisija prema evropskim standardima.

Dugoročno će biti potrebni dekarbonizacija industrije, veća ulaganja u obnovljive izvore i domaći sistem određivanja cijene ugljika usklađen s evropskim pravilima.

Jedna od mogućnosti je domaći porez na ugljik kao prijelazno rješenje.

Razlika je ekonomski značajna: bez domaćeg sistema cijena ugljika, trošak CBAM-a nastaje prilikom ulaska robe na tržište EU. Uvođenjem vlastitog sistema BiH bi mogla zadržavati dio prihoda od naplate ugljika u zemlji i koristiti ga za pomoć privredi, domaćinstvima i finansiranje energetske tranzicije.

CBAM je tako od početka ove godine od klimatskog i regulatornog pitanja postao vrlo konkretan problem konkurentnosti bh. izvoza.

Prvi podaci Centralne banke pokazuju da se posljedice već osjećaju na izvozu električne energije, dok projekcije MMF-a upozoravaju da će cijena odgađanja dekarbonizacije tokom narednih godina samo rasti.