EU razmatra strožija pravila za djecu na društvenim mrežama: Šta će uraditi BiH?

Treba li i Bosna i Hercegovina ograničiti društvene mreže djeci mlađoj od 15 godina?

Najava Evropske unije da će razmotriti strožija pravila za pristup djece društvenim mrežama ponovo je otvorila važno pitanje: jesu li djeca dovoljno zaštićena u digitalnom prostoru?

Piše: Prof.dr. Hadžib Salkić

Prema najavljenom evropskom prijedlogu, djeca mlađa od 15 godina ne bi mogla samostalno otvarati i koristiti naloge na društvenim mrežama bez saglasnosti i nadzora roditelja.

Predviđa se postepeni sistem zaštite, prilagođen uzrastu djeteta, kao i veća odgovornost tehnoloških kompanija. Važno je naglasiti da se još radi o prijedlogu, a ne o konačno usvojenoj zabrani na nivou EU.

Takva inicijativa predstavlja odgovor na sve izraženije rizike kojima su djeca izložena na internetu: cyber nasilje, seksualno uznemiravanje, kontakt s nepoznatim osobama, manipulativni sadržaji, prevare, krađa identiteta, zloupotreba fotografija i ličnih podataka, dezinformacije te sadržaji koji mogu negativno uticati na mentalno zdravlje.

Poseban problem predstavljaju algoritmi društvenih mreža koji su oblikovani tako da što duže zadrže pažnju korisnika. Beskonačno pregledavanje sadržaja, stalne obavijesti, preporuke zasnovane na prethodnom ponašanju i sistem nagrađivanja mogu kod djece razvijati pretjeranu i nekontrolisanu upotrebu digitalnih uređaja.

Posljedice se mogu ogledati u nedostatku sna, slabijoj koncentraciji, smanjenju fizičke aktivnosti, problemima u učenju i udaljavanju od porodice i vršnjaka.
Slična ograničenja potrebna su i u BiH
Bosna i Hercegovina trebala bi ozbiljno razmotriti uvođenje sličnih, uzrastu prilagođenih ograničenja.

Međutim, cilj ne bi smio biti samo formalna zabrana. Djeca često mogu zaobići postojeća ograničenja unošenjem netačnih podataka o godinama, zbog čega je potrebno uspostaviti pouzdan, siguran i proporcionalan sistem provjere dobi koji neće dodatno ugroziti privatnost korisnika.

Društvene mreže morale bi imati obavezu da naloge maloljetnika automatski postave kao privatne, onemoguće kontakt nepoznatih osoba, ograniče prikupljanje podataka i personalizirano oglašavanje te uspostave jednostavan sistem prijavljivanja štetnih sadržaja. Potrebno je ograničiti i funkcije koje podstiču zavisnost, uključujući beskonačno pregledavanje sadržaja i agresivne obavijesti.

Odgovornost za sigurnost djece ne može biti prebačena samo na roditelje. Dio odgovornosti moraju preuzeti škole, nadležne institucije, zakonodavci i same tehnološke kompanije koje ostvaruju prihod korištenjem podataka i pažnje svojih korisnika.

„Smatram da bi i Bosna i Hercegovina trebala uvesti slična ograničenja, ali ona moraju biti dio šireg sistema zaštite djece. Sama zabrana neće riješiti problem. Potrebni su digitalno obrazovanje, roditeljski nadzor, provjera dobi, sigurnije postavke i jasna odgovornost društvenih mreža.

Cilj nije udaljiti djecu od tehnologije, već im omogućiti da je koriste sigurno, odgovorno i u skladu sa svojim uzrastom“, ističe prof. dr. Hadžib Salkić, stručnjak za cyber sigurnost i zaštitu ličnih podataka.

Zaštita, a ne potpuna izolacija
Potpuno isključivanje djece iz digitalnog prostora nije realno niti nužno dobro rješenje. Internet mladima pruža pristup obrazovanju, informacijama, kreativnim alatima i komunikaciji. Zato ograničenja moraju biti proporcionalna i praćena razvojem digitalne pismenosti.

Djeca trebaju naučiti kako prepoznati prevaru, zaštititi lozinke i lične podatke, prijaviti nasilje, provjeriti vjerodostojnost sadržaja i odgovorno komunicirati. Istovremeno, roditeljima i nastavnicima potrebno je osigurati edukaciju i praktične alate za prepoznavanje problema.

Najavljena evropska inicijativa zato može biti dobar podsticaj i institucijama u Bosni i Hercegovini. Zaštita djece na internetu ne smije zavisiti samo od snalažljivosti roditelja, već mora postati pitanje zakonske, obrazovne i institucionalne odgovornosti.

Djeca imaju pravo koristiti savremene tehnologije, ali imaju i pravo na digitalno okruženje koje neće ugrožavati njihovu sigurnost, privatnost, dostojanstvo i zdrav razvoj.