Od ljeta ka jeseni: Zašto nas promjena vremena „lomi“ i šta možemo učiniti

Još uvijek ima dana kada temperature podsjećaju na ljeto, ali su jutra i večeri sve hladniji. Upravo taj period između dva godišnja doba mnogi prepoznaju po osjećaju da su „bez energije“, da ih češće boli glava, da lošije spavaju ili da ih bole zglobovi.

Nekima promjena vremena prođe gotovo neprimjetno, dok drugi vrlo brzo osjete razliku. Nagle promjene temperature, vlažnosti i atmosferskog pritiska mogu biti jedan od faktora koji utiču na to kako se osjećamo, posebno kod ljudi koji već imaju određene zdravstvene tegobe.

Ipak, nije svaka glavobolja ili malaksalost posljedica vremena. Upravo zato ljekari savjetuju da osluškujemo organizam, ali i da ne zanemarujemo simptome koji su jaki, neuobičajeni ili traju duže.

Zašto nas promjena vremena može „prodrmati“?

Naš organizam stalno pokušava održati ravnotežu. Kada se temperatura naglo promijeni, tijelo mora prilagoditi rad krvnih sudova, način na koji čuva ili oslobađa toplotu, ali i ritam spavanja i budnosti.

Kod osjetljivijih osoba ta prilagodba može biti praćena umorom, pospanošću, glavoboljom ili osjećajem težine u tijelu.

Posebno to mogu primijetiti osobe sklone migrenama. Promjene atmosferskog pritiska, temperature i vlažnosti kod nekih ljudi mogu biti okidač za napad. Zato je korisno pratiti kada se glavobolje javljaju i da li se ponavljaju u sličnim vremenskim uslovima.

Pritisak, zglobovi i ono poznato „vrijeme me lomi“

Kada temperatura padne, krvni sudovi se sužavaju kako bi tijelo sačuvalo toplotu, što kod nekih osoba može utjecati na krvni pritisak. Zbog toga ljudi koji imaju hipertenziju ili druge bolesti srca i krvnih sudova trebaju biti posebno oprezni tokom većih temperaturnih oscilacija.

To je i razlog više da se terapija uzima redovno i da se krvni pritisak prati prema preporuci ljekara. Nije dobra ideja samostalno mijenjati dozu lijekova zato što je napolju naglo zahladilo ili zatoplilo.

S druge strane, mnogi će upravo u vlažnijim i hladnijim danima reći da „osjećaju vrijeme u kostima“. Osobe s artritisom i drugim problemima sa zglobovima mogu imati izraženiji osjećaj bola ili ukočenosti.

I tu vrijedi jedno jednostavno pravilo: ako zdravstveno stanje dozvoljava, kretanje je obično bolji izbor od cjelodnevnog mirovanja. Lagana šetnja ili vježbe prilagođene mogućnostima mogu pomoći da tijelo ostane pokretno.

Hladno jutro ne znači da će cijeli dan biti hladan

Jedna od zamki ovog perioda jesu velike razlike između jutarnje i dnevne temperature.

Ujutro izađemo iz kuće u jakni, a već oko podneva nam je prevruće. Zato je slojevito oblačenje jedan od najjednostavnijih načina da se tijelo lakše prilagodi.

Posebnu pažnju treba obratiti na djecu i starije osobe, ali i na hronične bolesnike, jer se njihov organizam može teže prilagođavati naglim promjenama.

I još nešto što često zaboravimo: to što više nije 30 stepeni ne znači da nam voda više nije potrebna. Osjećaj žeđi može biti slabiji nego tokom ljeta, ali redovan unos tečnosti i dalje je važan.

Manje sunca, više umora?

Prelazak iz ljeta u jesen ne donosi samo promjenu temperature. Dani postaju kraći, manje smo izloženi dnevnoj svjetlosti, a mijenja se i svakodnevna rutina.

Kod nekih ljudi to se može odraziti na raspoloženje, energiju i san.

Zato stručnjaci savjetuju da se ne odustanemo od svakodnevnog kretanja samo zato što je ljeto završilo. Šetnja tokom dana, dovoljno sna i boravak na dnevnom svjetlu mogu pomoći organizmu da lakše prati promjenu ritma.

Ako imate mogućnost, dio dnevnih aktivnosti obavite napolju – čak i kraća šetnja može biti korisnija nego cijeli dan proveden u zatvorenoj prostoriji.

Oglas

A šta je s prehladama i respiratornim tegobama?

Dolazak hladnijeg perioda donosi i više vremena provedenog u zatvorenim prostorijama, što pogoduje širenju respiratornih infekcija.

Osobe koje imaju astmu ili hronične plućne bolesti mogu biti posebno osjetljive na hladan zrak i promjene vremenskih uslova. Njima je važno da redovno koriste propisanu terapiju i da ne čekaju pogoršanje simptoma prije nego što se posavjetuju s ljekarom.

Provjetravanje prostorija također je važno, čak i kada temperature počnu padati. Kratko i redovno provjetravanje može pomoći da zrak u prostoriji bude svježiji.

Ne treba sve pripisati vremenu

Iako promjena vremena kod nekih ljudi zaista može biti povezana s određenim tegobama, važno je napraviti razliku između prolazne nelagode i simptoma koji zahtijevaju pregled.

Ako se pojave jaka ili neuobičajena glavobolja, bol u prsima, otežano disanje, nesvjestica, iznenadna slabost, poremećaj govora ili drugi ozbiljni simptomi, ne treba čekati da ih „otjera promjena vremena“.

Takve tegobe zahtijevaju medicinsku procjenu.

Nekoliko jednostavnih pravila za lakši prelaz u jesen

Ne postoji čarobni lijek koji će organizam zaštititi od svake promjene vremena. Mnogo više možemo učiniti svakodnevnim navikama.

Dovoljno sna, redovni obroci, voda, kretanje i slojevito oblačenje možda zvuče jednostavno, ali upravo su to stvari koje možemo kontrolisati.

Ako imate hroničnu bolest, pratite svoje stanje i redovno uzimajte propisanu terapiju. Ako primijetite da se određene tegobe iznova pojavljuju s promjenom vremena, zabilježite kada se javljaju i razgovarajte s ljekarom.

Jer nije problem u tome što se vrijeme mijenja – naš organizam je napravljen da se prilagođava. Važno je samo da mu u tom procesu malo pomognemo.