BiH ima 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, deminera sve manje

Bosna i Hercegovina i više od tri decenije nakon završetka rata ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, dok se broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje gotovo prepolovio u odnosu na period prije pandemije koronavirusa.

Novi zakon o protuminskom djelovanju, koji je još u proceduri usaglašavanja, trebao bi prvi put sistemski povezati stabilnije domaće finansiranje razminiranja s uređenjem radnog, socijalnog i penzionog statusa ljudi koji obavljaju jedan od najrizičnijih poslova u zemlji.

Bez novog zakona razminiranje bi moglo trajati do 2045. godine

Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 kvadratna kilometra. Do sada je očišćeno oko 18 kvadratnih kilometara, pa je trenutna procjena oko 756 kvadratnih kilometara.

Novi plan za period 2027–2032. predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu.

BHMAC, međutim, procjenjuje da bi uz stabilno finansiranje predviđeno novim zakonom godišnji kapacitet mogao porasti na 75 do 80 kvadratnih kilometara.

Postojeće deminerske organizacije trenutno mogu realizirati oko 50 do 55 kvadratnih kilometara godišnje, dok bi za povećanje kapaciteta bilo potrebno najmanje godinu do dvije zbog zapošljavanja novih deminera i nabavke opreme.

U najboljem scenariju, uz usvajanje novog zakona, BiH bi proces mogla završiti do kraja 2036. godine. Bez zakona i uz daljnji pad donatorske pomoći, završetak bi se mogao pomjeriti približno do 2045.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH upozoravaju da novi rokovi moraju biti zasnovani na realnim mogućnostima.

“Iza procjene moraju stajati realni finansijski, ljudski i operativni kapaciteti. Upravo je to jedan od problema koji smo imali prethodnih godina”, naveli su za Fenu.

Podsjećaju da su godišnji planovi razminiranja ranije uglavnom ostvarivani u rasponu od svega 20 do 30 posto.

Najmanje 0,2 posto budžeta za protuminsko djelovanje

Jedna od najvažnijih novina u nacrtu zakona jeste obaveza da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih budžetskih sredstava za protuminsko djelovanje.

“Suština predložene izmjene nije samo u iznosu koji bi se izdvajao, nego u uspostavljanju obaveznog i predvidivog sistema finansiranja koji bi omogućio učinkovitije planiranje i ubrzanje procesa razminiranja”, navode iz Ministarstva civilnih poslova.

Prema njihovim procjenama, zasnovanim na budžetima za 2026. godinu, taj minimum osigurao bi oko 60 posto novca potrebnog za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara.

Za ostvarenje tog cilja potrebno je približno 61 milion KM godišnje.

Ministarstvo finansija i trezora BiH izračunalo je da bi samo 0,2 posto budžeta institucija BiH za 2026. iznosilo 3,161 milion KM.

Vijeće ministara već je za period 2025–2027. odobrilo višegodišnji projekat sufinansiranja troškova deminiranja vrijedan dva miliona KM.

“Naš cilj mora biti da se odnos postupno mijenja, od dominantne ovisnosti o donatorima prema održivom domaćem finansiranju uz međunarodno partnerstvo”, poručuju iz Ministarstva.

Međunarodna pomoć sve manja

Veće domaće učešće postaje posebno važno jer međunarodna podrška opada.

Iz UNDP-a BiH potvrđeno je da je posljednjih godina došlo do značajnog pada donatorske pomoći, što se vidi i kroz povlačenje organizacija koje su godinama učestvovale u protuminskim aktivnostima, među kojima su Norwegian People’s Aid i Mines Advisory Group.

“S obzirom na aktuelna globalna kretanja i sve veći broj kriznih područja kojima je potrebna međunarodna pomoć, pritisak na raspoloživa donatorska sredstva vjerovatno će ostati snažan”, naveli su iz UNDP-a.

BHMAC kao jedan od razloga smanjenja međunarodnog finansiranja navodi i rat u Ukrajini, gdje je preusmjeren dio sredstava.

BiH trenutno koristi sredstva iz IPA III fondova i Svjetske banke za razminiranje desne obale Save, ali iz BHMAC-a upozoravaju da se nakon završetka tih projekata više ne očekuju direktni grantovi EU i Svjetske banke u dosadašnjem obimu.

Broj deminera pao sa više od 2.000 na oko 1.100

Pored nedostatka novca, sve izraženiji problem je nedostatak ljudi.

U BiH danas ima oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, dok ih je prije pandemije koronavirusa bilo više od 2.000.

Uz to, postojeći kadar ubrzano stari.

Federalna uprava civilne zaštite u Sektoru za organizaciju deminiranja i uništavanje eksplozivnih sredstava ima ukupno 124 zaposlenika. U devet deminerskih timova angažirano je 59 deminera, osam vođa timova i devet medicinara.

Šef Odsjeka za deminiranje FUCZ-a Muamer Husilović navodi da veliki broj zaposlenih taj posao obavlja duže od 20 godina i da će uskoro ispuniti uslove za penzionisanje.

“Prilikom prijema deminera u FUCZ primjetno je smanjenje interesovanja i broja prijava”, kazao je Husilović za Fenu.

U Republičkoj upravi civilne zaštite RS-a u sektoru deminiranja trenutno radi 70 ljudi, a većinu čine iskusni kadrovi stariji od 40 godina.

BHMAC upozorava i da deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH nedostaje oko 60 ljudi, odnosno kapacitet osam do deset timova.

Demineri traže jasnija radna i penziona prava

Novi zakon pokušava urediti i dugogodišnji problem neujednačenog statusa ljudi koji rade u minskim poljima.

Deminer iz Tuzle Amir Mehanović, koji se tim poslom bavi od 1997. godine, kaže da sami uslovi rada dovoljno govore o riziku kojem su demineri izloženi.

“Bez toga ne možete raditi. I to je jedan od osnovnih pokazatelja, zajedno s ljekarskim pregledom, da ste direktno izloženi visokom riziku”, kaže Mehanović.

Demineri moraju prolaziti posebne zdravstvene i psihološke preglede, ispunjavati sigurnosne kriterije i imati dodatno osiguranje zbog povećanog rizika od povrede ili smrti.

Problem nastaje kada se taj rizik treba pretočiti u radna i penziona prava.

“Ne razumijem kako država donese zakon koji sama ne poštuje. Ne znam kako se može raditi, a da se ne uplaćuje beneficirani radni staž, a zakon to propisuje”, kaže Mehanović.

Nacrt zakona zato pokušava preciznije utvrditi ko se smatra osobljem angažiranim na protuminskim poslovima.

Iz Ministarstva civilnih poslova navode da prava trebaju zavisiti od stvarnog posla i rizika, a ne samo od formalnog naziva radnog mjesta.

“Prava koja proizlaze iz rada u uvjetima iznimno visokog rizika trebaju biti vezana uz posao koji osoba stvarno obavlja i rizik kojem je izložena”, naveli su.

Predviđen beneficirani staž i povoljnije penzionisanje

Prema podacima FUCZ-a, nacrt predviđa pravo na staž s uvećanim trajanjem, poseban dodatak na platu, penzionisanje pod povoljnijim uslovima te prava u slučaju povrede ili smrti tokom deminiranja.

Zaposlenici FUCZ-a koji trenutno rade na tim poslovima već imaju beneficirani staž od 16 mjeseci za svaku kalendarsku godinu rada.

Mehanović podsjeća da je dio deminera u prvim poslijeratnim godinama radio bez prijavljenog staža.

“Ima dosta deminera koji su od početka, a radili su mnogo vremena bez prijavljenog staža. Radili su na crno”, kaže on.

Neka prava operativnog osoblja, prema njegovim riječima, priznavana su tek nakon sudskih postupaka.

“Ne bih smio ovoliko dugo raditi u deminiranju”

UNDP upozorava da se razminiranje ne može posmatrati samo kroz novac i broj očišćenih kvadratnih kilometara.

“Ljudi su ključni resurs u procesu deminiranja, zbog čega su njihov status, sigurnost, profesionalni razvoj i dugoročna perspektiva među osnovnim uslovima za kvalitetno i kontinuirano provođenje procesa”, naveli su.

Mehanović, koji je gotovo tri decenije proveo u minskim poljima, problem opisuje vrlo direktno.

“Ja, po svim standardima, psihološki ne bih smio ovoliko dugo raditi u deminiranju. Ne bih smio uopće raditi toliko godina”, kaže.

Nacrt zakona još u proceduri

Nacrt novog zakona prošao je e-konsultacije, a Ministarstvo civilnih poslova pribavilo je mišljenja više državnih i entitetskih institucija.

Vlade Federacije BiH i Brčko distrikta nisu imale primjedbi ni na predloženo izdvajanje najmanje 0,2 posto budžetskih sredstava.

U trenutku dostavljanja odgovora Feni čekala su se još mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora BiH, nakon čega bi Nacrt trebao biti upućen Vijeću ministara.

Iz Republičke uprave civilne zaštite naglašavaju da je tekst još u fazi usaglašavanja i da je prerano govoriti o konačnim rješenjima.

Iz Ministarstva civilnih poslova, međutim, smatraju da više nema prostora za odgađanje.

“Ako želimo ubrzati razminiranje, osigurati stabilno finansiranje i zadržati stručne ljude u sektoru, njihov radnopravni, socijalni i penzioni položaj mora biti jasnije i sistemski uređen”, poručili su.

Istovremeno upozoravaju da ni najbolji propis neće biti dovoljan ukoliko se ne promijeni način rada.

“Najveći rizik bio bi da dobijemo dobar zakon, a da način rada ostane isti. Zakon sam po sebi neće razminirati Bosnu i Hercegovinu.”