BHRT bez plata, doprinosa i zdravstvenog osiguranja: Rješenje se ne nazire

Večerašnji Dnevnik Televizije BiH radnici BHRT-a realizuju bez uplaćenih plata, doprinosa i bez zdravstvenog osiguranja. U stanje finansijskog kolapsa dovelo nas je neprovođenje zakona, potvrđeno i u pravnim borbama. No, ni to nije dovoljno da se BHRT-u odblokira račun, koji je blokiran od 21. avgusta.

Nakon niza sudskih postupaka protiv Radiotelevizije Republike Srpske, BHRT je ispunio sve što se od njega tražilo, čime su se “prema saznanjima” stekli uslovi da se u Opštinskom sudu u Sarajevu donese odluka o deblokadi računa.

Prema zakonskim odredbama, za donošenje odluke ostalo je još dva dana… I dok stanje agonije traje, BHRT-u gase struju, internet i telefonske linije zbog neplaćenih računa, program se održava vanljudskim naporima uz minimalne uslove rada, a bh. vlast posmatra boreći se na predizbornim skupovima za novi komad vlasti. Na odgovornost svih u državnoj vlasti uz čvrstu podršku ukazuju i kolege novinari, odnosno šira medijska zajednica.

“A mi ukazujemo na to da ovako više ne možemo! Zbog činjenice da situacija u BHRT postaje sve kritičnija, Media centar Sarajevo uputio je dopis svih odgovornim u državnoj vlasti, s pitanjem koje konkretne korake će poduzeti kako bi se osigurao opstanak i nesmetano funkcionisanje BHRT-a?”, pitaju iz BHRT-a.

Dok i oni i BHRT čekaju odgovore, iz Delegacije EU u BiH dolazi poruka da je Evropska unija upoznata i duboko zabrinuta zbog kritične situacije s kojom se suočava BHRT te podsjećaju da je ovakvo stanje posljedica neprovođenja Zakona o Javnom RTV sistemu BiH.

“Osiguravanje održivog, predvidivog i zakonom uređenog modela finansiranja je hitno pitanje koje se ne može dalje odgađati. EU ostaje spremna podržati ovaj proces, kao što je to činila i ranije kroz niz tehničkih i stručnih aspekata, međutim, ne možemo biti zamjena za odgovornosti i nadležnosti domaćih institucija”, naveli su.

S druge strane, dio stručne javnosti podsjeća da u BiH djeluju politički subjekti koji rade na rušenju BHRT-a, svjesni njegovog javnog značaja.

Mirza Mehmedović, komunikolog, smatra kako se dovodi u pitanje ukupan demokratski proces BiH.

“Ako nema Javnog servisa postavlja se pitanje koji je taj nadležni komunikacijski sistem koji bi provodio demokratsku i slobodnu komunikaciju, dovodi se u pitanje sloboda izražavanja, komunikacijski interes svih građana, dovodi se u pitanje sam interes javnosti, jer mi znamo čime ustvari Javni servis treba da se bavi. Bojim se da je najveći problem u cijeloj priči što i kolege novinari, nebitno za koji medij rade, koliko je bitno da se sve kolege, svi novinari uključe u ovaj proces spašavanje BHRT”, istakao je Mehmedović.

Neki su ipak svjesni, pa BHRT-u podrška najčešće kolega i uposlenika nevladinog sektora ne izostaje.

Novinar Ljupko Mišeljić uviđa:

“Mi govorimo samo o restrukturiranju odnosa prema javnom servisu i postavljanju rješenja koja će omogučiti da novinari, urednici i producenti rade bez pritiska, uz osiguranje normalne egzistencije, rade slobodno, a ne prinuđeno.”

Milica Pralica iz Udruženja građana “Oštra nula” podsjeća kako BHRT nije još jedna medijska kuća, već javni servis građana Bosne i Hercegovine.

“Nedopustivo je da institucije nisu pronašle adekvatno rješnje. da radnici trpe institucionalnu i političku neodgovornost institucija ove države”, podcrtala je Pralica.

A dok rade pod pritiskom, iz BHRT-a podsjećaju da je problem nastao onog trenutka kada je RTRS odlučio ne vršiti raspodjelu sredstava od RTV što je po zakonu dužan. Do danas je tako RTRS prema BHRT-u napravio dug veći od 100 miliona KM.

Vijesti.ba