Hrvatska blokira pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom

Plan Crne Gore da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije doveden je u pitanje zbog neriješenih sporova s Hrvatskom.

Ako se uskoro ne postigne dogovor o ratnim zločinima, morskoj granici i imovinskim pravima, cijeli pristupni proces mogao bi biti zaustavljen, piše Euronews.

Brisel je u utorak morao odgoditi planiranu međuvladinu konferenciju s Podgoricom. Crna Gora se smatra kandidatkinjom koja je najviše napredovala u pregovorima, no Hrvatska je ponovila svoje protivljenje zatvaranju nekoliko pregovaračkih poglavlja zbog bilateralnih pitanja.

Crna Gora je dosad zatvorila 18 poglavlja i planira okončati pregovore o preostalih 15 do kraja mjeseca. Nakon toga države članice moraju dati konačno odobrenje za njihovo zatvaranje. Ipak, dugogodišnji sporovi s Hrvatskom ugrožavaju taj plan. Diplomate upućene u razgovore navode da je cilj koji je Crna Gora postavila za kraj godine i dalje ostvariv, ali da je pritisak zbog rokova sve veći.

Zagreb svoj pristanak uslovljava isplatom odštete preživjelima iz logora Morinj i saradnjom u potrazi za 14 osoba koje se i dalje vode kao nestale iz Domovinskog rata. Hrvatska traži i procesuiranje ratnih zločina te rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

„S ciljem unapređenja odnosa i rješavanja otvorenih pitanja, Hrvatska je krajem 2024. godine ponovo pozvala Crnu Goru na dijalog. Ta pitanja moraju biti zaključena kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa“, poručili su u julu iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova.

Hrvatska, uz to, zahtijeva i promjenu imena bazena nazvanog po Zoranu Gopčeviću, bivšem vaterpolisti kojeg se povezuje s logorom Morinj. Otvoreni su i spor oko morske granice te pitanje povratka školskog broda Jadran.

Diplomatski napori i blokada

Posljednjih sedmica traju bilateralni razgovori na ministarskom nivou, u kojima učestvuje i Evropska komisija, ali rješenje još nije postignuto. Zbog toga je Hrvatska na tehničkom sastanku u utorak potvrdila blokadu zatvaranja 14. poglavlja o prometnoj politici. Zagreb trenutno blokira i poglavlja koja se odnose na vanjsku i sigurnosnu politiku, pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost.

Početkom oktobra u Zagrebu bi se trebao održati novi bilateralni sastanak. Ako se na njemu ostvari dovoljan napredak, očekuje se da bi se na međuvladinoj konferenciji 12. ili 13. oktobra moglo zatvoriti nekoliko poglavlja.

Neizvjesnost oko rokova i ratifikacije

Procjenjuje se da bi dogovor dvaju ministarstava vanjskih poslova mogao riješiti zastoj u naredna dva mjeseca, no zvaničnici priznaju da nisu svi hrvatski zahtjevi jednako jednostavni za rješavanje.

„Samo je pitanje vremena“, rekao je jedan zvaničnik pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti razgovora. „Obje strane moraju nastaviti razgovarati, ali ti pregovori ne mogu imati unaprijed zadan rok.“

Međutim, Crnoj Gori upravo vrijeme predstavlja problem ako želi ispuniti svoj plan ulaska u EU za dvije godine. Vlada u Podgorici također želi održati dinamiku procesa uoči izbora koji se održavaju u junu 2027. godine.

Evropska komisija zabrinuta je da bi ovi sporovi mogli znatno usporiti napredak najbolje kandidatkinje, pa aktivno posreduje u postizanju dogovora. Nakon međuvladine konferencije u julu, povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je kako vjeruje da Crna Gora može ući u EU do 2028. godine čak i ako ove godine ne zatvori sva pregovaračka poglavlja.

U tom bi slučaju, međutim, uspjeh Podgorice ovisio o brzoj ratifikaciji pristupnog ugovora. Taj proces mogli bi usporiti predstojeći izbori u ključnim članicama poput Francuske i Španije, gdje jačaju političke snage koje su često skeptične prema proširenju Unije.

„Ključna će biti brzina procesa ratifikacije u svim državama članicama“, zaključila je Kos.