Procurio Trumpov plan za Rusiju: Velike stvari u igri

Vašngton razmatra moguću razmjenu oslobađanja političkih zatvorenika za ublažavanje sankcija Moskvi, dok Kijev strahuje od novih ustupaka Rusiji Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) za istočnu Evropu Džon Koel (John Coale) predložio je plan za izlazak iz zastoja u odnosima Vašingtona i Moskve, prema pisanju američkog magazina The Atlantic.

Prema planu, Kremlj bi oslobodio dio političkih zatvorenika, a Sjedinjene Američke Države zauzvrat bi ublažile određene ekonomske sankcije Rusiji. The Atlantic navodi da je Tramp dao zeleno svjetlo ovoj inicijativi, koja je još u ranoj fazi.

Ideja bi, prema pisanju magazina, mogla otvoriti prostor i za šire ekonomske odnose s Rusijom, uključujući potencijalne poslove povezane s naftom, dizelom, rijetkim mineralima i drugim sirovinama. Oslobađanje političkih zatvorenika istovremeno bi bilo predstavljeno kao humanitarni ustupak u okviru šireg diplomatskog procesa.

Koel je sličan model već koristio u pregovorima s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom (Aleksandr Lukashenko). U septembru je Bjelorusija oslobodila 25 zatvorenika, dok su SAD zauzvrat ukinule sankcije dvjema bjeloruskim kompanijama. Američki izaslanik tada je najavio da bi u narednim razgovorima moglo biti oslobođeno još zatvorenika.

Prema The Atlanticu, Koel je američkoj administraciji predstavio pristup u kojem bi ekonomska saradnja i razmjena zatvorenika trebale pomoći stvaranju šireg diplomatskog prostora između Washingtona i Moskve. U taj proces uključeni su i drugi američki pregovarači, među kojima Džared Kušner (Jared Kushner) i Stiv Vitkof (Steve Witkoff).

Protivljenje Ukrajine

Ukrajinska strana, međutim, protivi se ublažavanju sankcija Rusiji prije završetka rata. Predsjednik Volodimir Zelenskij upozorava da bi dodatni prihodi Moskve kroz trgovinu mogli produžiti njenu sposobnost finansiranja rata.

– Kada neko kroz trgovinu daje Rusiji više novca, daje ovom ratu više vremena, poručio je Zelenskij, prema navodima iz teksta The Atlantica.

Dio ukrajinskih pregovarača također izražava nepovjerenje prema ideji da bi poslovni interesi mogli predstavljati garanciju trajnog mira. Prema njihovom stavu, ublažavanje sankcija prije okončanja rata moglo bi Rusiji osigurati dodatna sredstva dok se borbe nastavljaju.

The Atlantic navodi i da su Kušner i Vitkof tokom septembra posjetili Moskvu i Kijev, gdje su razgovarali o mogućim poslijeratnim ulaganjima i različitim modelima prekida vatre. U razmatranju su, između ostalog, ograničeni dogovori koji bi obuhvatili napade na energetska postrojenja i trgovačke brodove u Crnom moru.

Istovremeno, nepovjerenje između dvije strane ostaje veliko. Prema pisanju The Atlantica, tokom jedne od prethodnih diplomatskih misija američkih izaslanika dogodilo se da je ruski dron pogodio pistu aerodroma Borispilj kod Kijeva, iako je Moskva prethodno najavila privremenu obustavu napada radi njihovog sigurnog dolaska. Zbog toga su američki izaslanici putovanje u Ukrajinu nastavili noćnim vozom iz Poljske, navodi magazin.

Ruska ideja

Ideja o povezivanju oslobađanja zatvorenika s ekonomskim ustupcima, prema The Atlanticu, dijelom je proistekla iz prijedloga ruskog novinara i dobitnika Nobelove nagrade za mir Dmitrija Muratova. On je Koelu prenio iskustva iz perioda Hladnog rata, kada su oslobađanja političkih zatvorenika pomagala u otvaranju diplomatskih kanala između Washingtona i Moskve.

Muratov je Koelu također predao spiskove i fotografije ruskih antiratnih aktivista, novinara i umjetnika koji se nalaze u zatvoru.

Takav pristup, međutim, izaziva zabrinutost među pojedinim evropskim diplomatama i predstavnicima bjeloruske opozicije. Liderica bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovska upozorila je da bi povezivanje oslobađanja zatvorenika s ukidanjem sankcija moglo vlastima ostaviti prostor za nastavak represije.

Prema njenom stavu, vlasti bi mogle nastaviti hapšenja, a zatim nove zatvorenike koristiti kao predmet budućih pregovora sa Zapadom.

The Atlantic zaključuje da bi eventualni dogovor Washingtona i Moskve mogao istovremeno otvoriti prostor za ekonomske odnose i humanitarne ustupke, ali i izazvati snažne reakcije Ukrajine i dijela evropskih partnera

Avaz.ba