Velika promjena za hitne pacijente: Tačno se zna ko ih preuzima i gdje idu

U Kantonu Sarajevo od juče je na snazi Protokol za zbrinjavanje urgentnih pacijenata. Prvi put se primarna zdravstvena zaštita, Hitna pomoć, Opšta bolnica i Klinički centar Univerziteta u Sarajevupovezuju u jedinstven sistem. Dokument, stoga, nije pasivni papir, nego jasna smjernica u tretiranju pacijenata s najugroženijim stanjima, navodi N1.

Sistem zdravstvene zaštite u BiH često je meta kritika nezadovoljnih građana. Koliko su zadovoljni, novinari su pitali i Sarajlije.

“Hvala Bogu, do sada ne idem njima, tako da sam zadovoljan.”

“Hvala Bogu nisu mi trebale, ali čuo sam da su dosta duge ove liste čekanja, da doktori ne rade svoj posao, za razne drskosti na radnom mjestu. Sad, koliko je to tačno nisam siguran, ali ima dosta primjera.”

“Privatno jesam, ali ovo što je na državnom nivou katastrofa.”

Put pacijenta

Pacijenti kojima je zdravstveno stanje životno ugroženo ne smiju da gube vrijeme odlaskom iz jedne zdravstvene ustanove u drugu. Nisu ni dužni da poznaju organizaciju zdravstvenog sistema. Ali, sistem mora da poznaje put pacijenata. To je motiv za izradu Pravilnika koji na 100 stranica definiše prepoznavanje urgentnog stanja – od početne procjene, dijagnostike, stabilizacije, terapije, do mjesta definitivnog zbrinjavanja.

Zbog izazova poput pacijenata s akutnim psihozama, osoba u alkoholisanom stanju ili pod dejstvom narkotika, koji su nerijetko, istovremeno, imali i povrede glave, prvi koraci su preduzeti prije nešto više od godinu dana.

Novi sporazum

“Napravljen je prvi sporazum između četiri zdravstvene ustanove – Kliničkog centra, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Zavoda za ovisnost i bolnice Jagomir. Tada je jasno definisano gdje će takvi pacijenti ići. Međutim, ono što je odmah tražio ministar Hasanović je da taj put ne smije stati. Svako urgentno stanje mora imati svoj put pacijenta”, kaže Jasna Huseinbegović-Musić, direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.

Otežavajuće okolnosti

Podaci o pacijentima koji su izgubili život zbog neadekvatnog urgentnog zbrinjavanja ne postoje, ali ih ima. Međutim, otežavajuće okolnosti su i što ekipe hitne pomoći ponekad teško dolaze do urgentnih pacijenata zbog velikog broja neurgentnih poziva, ističu ljekari.

“Vrlo je teško dokazati da li je samo stanje pacijenta problem, ili je problem sistema ili protokola. Ali, to nam uvijek daje širinu da mi, kao zdravstveni radnici koji se bore za ljudske živote, napravimo Protokol gdje je i sekunda značajna. Statistički, Hitna pomoć u Kantonu Sarajevo na hitna stanja dolazi u prosjeku za 7-12 minuta. U Minhenu je to 12-20 minuta. U Švedskoj 18-20 minuta.”

Prva provjera nakon tri mjeseca

Protokol o urgentnom zbrinjavanju pacijenata u Kantonu Sarajevo na snazi je od juče. U početnoj fazi primjene biće tri mjeseca, nakon čega će biti izvršena i prva evaluacija rezultata. Nakon toga biće odlučeno da li će mu biti potrebne i određene korekcije.

“Kroz ovaj dokument smo konsultovali sve one ljude koji su stručnjaci pojedinih segmenata i napravili jedan okvirni dokument koji jasno definiše sva stanja. Dokument nije samo pasivni prilazak pacijentu i pasivan transport pacijenta, nego da se radi sve ono što je neophodno od momenta trijaže, prijema pacijenta, do definitivnog zbrinjavanja”, kaže Benjamin Kulovac, predsjednik Radne grupe za izradu Protokola.

Enis Hasanović, ministar zdravstva Kantona Sarajevo, kaže da su obuhvaćena urgentna stanja kardiologije, neurologije, vaskularne medicine, pedijatrije i dječije hirurgije, ginekologije i akušerstva, psihijatrije i drugih oblasti, kao i politrauma, respiratorna i brojna druga životno ugrožavajuća stanja.

“Posebno je važno što se prvi put povezuju primarna zdravstvena zaštita, Hitna pomoć, Opšta bolnica i Klinički centar u jedinstven put urgentnog pacijenta”, kaže Hasanović.

A svi koji su učestvovali u njegovoj izradi nadaju se da će Kanton Sarajevo poslužiti kao platforma i za druge kantone, koji bi trebalo da slijede ovaj primjer i unaprijede sistem zdravstvene zaštite.