Nova mapa BiH širi se internetom, predviđa četiri teritorijalne jedinice

Anonimna mapa predviđa bošnjački, hrvatski, srpski i takozvani centralni entitet, a njeno pojavljivanje otvara pitanja o političkim porukama koje se šalju u trenutku pojačanih tenzija u Bosni i Hercegovini

Teritorijalne pretenzije etnonacionalističkih politika u Bosni i Hercegovini sve se češće pojavljuju u javnom prostoru kroz anonimno kreiranje i objavljivanje geografskih mapa kojima se predlaže radikalna podjela države.

Posljednja u nizu takvih mapa pojavila se u trenutku pojačanih političkih pritisaka i rasprava o ustavnom uređenju zemlje. Dok pojedini politički akteri zagovaraju uspostavljanje trećeg, takozvanog „hrvatskog entiteta“, Milorad Dodik nastavlja iznositi stavove o otcjepljenju entiteta Republika Srpska, što dodatno doprinosi političkim tenzijama u Bosni i Hercegovini.

Iako ovakve virtuelne mape objavljene na internetu nemaju pravnu niti institucionalnu težinu, njihovo pojavljivanje može otvoriti rasprave o različitim modelima teritorijalnog uređenja zemlje. Ipak, bez pouzdanih podataka o autorima i okolnostima nastanka, ne može se sa sigurnošću utvrditi njihova svrha niti politička pozadina.

Posljednja mapa koja je privukla pažnju javnosti predlaže promjenu državnog uređenja kroz formiranje četiri teritorijalne jedinice – bošnjačke, hrvatske, srpske i takozvanog „centralnog entiteta“.

Šta predviđa nova „karta“ BiH?

Za razliku od postojećeg uređenja, uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom, koje obuhvata dva entiteta i Brčko distrikt, anonimni autor mape predlaže model podijeljen na četiri teritorijalne jedinice.

Prema prikazu na mapi, predložena podjela izgledala bi ovako:

– Srpski entitet (plava boja) obuhvata najveći dio teritorije današnjeg entiteta Republika Srpska, uz značajne teritorijalne izmjene u centralnom dijelu zemlje.

– Hrvatski entitet (crvena boja) obuhvata prostore zapadne Hercegovine, dijelove Posavine i enklave u srednjoj Bosni u kojima Hrvati čine većinu. Ideja o trećem entitetu povremeno se pojavljuje u političkim raspravama u BiH.

– Bošnjački entitet (zelena boja) obuhvata dijelove teritorije s bošnjačkom većinom u Unsko-sanskom kantonu te dijelovima centralne i istočne Bosne.

– Centralni entitet (žuta boja) zamišljen je kao multietnička ili prelazna zona koja obuhvata Sarajevo, dijelove srednje Bosne i ključne saobraćajne koridore koji povezuju različite dijelove zemlje.

Ovakve vizuelne kreacije mogu potaknuti rasprave o teritorijalnom uređenju i nacionalnim odnosima, posebno u periodima pojačanih političkih napetosti i predizbornih aktivnosti. Međutim, samo objavljivanje mape nije dovoljno da bi se zaključilo da iza nje stoji organizirana politička inicijativa ili konkretan plan za promjenu granica.

Dok se regija suočava s ekonomskim i demografskim izazovima, rasprave o podjelama i novim granicama u Bosni i Hercegovini povremeno se vraćaju u javni prostor.

Ustavno uređenje, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ostaju ključna pitanja domaćih političkih rasprava i međunarodnog angažmana. Svaki prijedlog promjene unutrašnjeg uređenja zahtijevao bi odgovarajuće pravne i političke procedure, dok jednostrano prekrajanje granica otvara ozbiljna ustavna i politička pitanja.