Srebrenica: Spor zbog dresa reprezentacije otvorio pitanje kulture dijaloga u školama

Narednog dana još nekoliko učenika pojavilo se u dresovima reprezentacije BiH, a roditelji tvrde da im je zaprijećeno smanjenjem ocjene iz vladanja ukoliko bi nastavili dolaziti u takvoj odjeći. Prema izvještajima, nakon toga je održana sjednica Nastavničkog vijeća.

Iz Srednjoškolskog centra Srebrenica, međutim, navode drugačiju verziju događaja. Škola negira da je učenicima zabranjeno nošenje dresa reprezentacije BiH i tvrdi da su informacije o prijetnjama sankcijama neistinite. Iz škole navode da je razgovarano o poštovanju Etičkog kodeksa i primjerenom oblačenju, uključujući sportsku opremu, navijačke dresove i druge vrste odjeće.

Slučaj je u međuvremenu otvorio i šire pitanje načina na koji škole trebaju reagovati na različitosti, neslaganja i situacije koje mogu izazvati podjele među učenicima.

Otvoren dijalog

Magistar odgojnih nauka Kanita Granov smatra da škole, osim obrazovne, imaju i važnu odgojnu ulogu.

– Škole mogu postati mjesta dijaloga, povjerenja i kulture mira ako se učenicima, osim znanja, sistematski omogući da uče kako slušati druge, razgovarati o razlikama i mirno rješavati sukobe – navodi Granov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema njenim riječima, škole su već prepoznate kao mjesta na kojima se kroz otvoren dijalog i kulturu slušanja uvažavaju različitosti, razvijaju međusobno povjerenje i poštovanje te konstruktivno rješavaju razmirice među mladima koji su tek na putu formiranja ličnosti. U sredinama gdje takav pristup još nije u potpunosti zaživio, ističe, dobrom praksom pokazalo se organizovanje ciljanih radionica koje mogu utjecati na cjelokupan razvoj učenika.

– Kroz redovni nastavni rad kontinuirano se provlače ključne teme ljubavi prema domovini, osjećaja pripadnosti, narodnosti, društvenosti i religioznosti. Od presudne je važnosti insistirati na ravnopravnosti u svim segmentima školskog života – kaže Granov.

Sloboda izražavanja

Govoreći o nedavnom događaju vezanom za nošenje dresova u školi, ona ističe da sloboda izražavanja i nošenje dresa reprezentacije ne bi trebali biti povod za podjele i etiketiranje.

– Kada govorimo o slobodi izražavanja i nošenju dresova reprezentacije, to nikada ne bi smjelo biti povod za podjele, etiketiranja ili selektivno provođenje pravila. Naprotiv, to treba biti prilika za pokazivanje pripadnosti i zajedništva, ali isključivo uz osiguranje potpune ravnopravnosti i jednakog odnosa prema svakom djetetu – navodi Granov.

Granov: Nošenje dreseova ne bi tgrebao biti uzrok podjela. Ustupljena fotografija

Dodaje da škola mora ostati siguran i inkluzivan prostor u kojem se pravila primjenjuju jednako prema svima i u kojem se svaka različitost uvažava.

Značaj ponašanja odraslih

Diplomirani psiholog Lejla Bekan naglašava značaj ponašanja odraslih u odgoju djece.

– Asertivnost se ne uči samo riječima. Ona se uči primjerom – kaže Bekan.

Prema njenim riječima, jedan od najvažnijih načina učenja jeste učenje po modelu. Djeca i mladi, kako ističe, ne usvajaju samo ono što im odrasli govore, već prije svega ono što vide i dožive kroz njihovo ponašanje.

– Zato je za razvoj asertivnosti, kulture dijaloga i uvažavanja drugih potrebno da odrasli budu adekvatan model – navodi Bekan.

Ona upozorava da upravo oni koji bi trebali biti primjer djeci u asertivnoj komunikaciji ponekad nemaju dovoljno razvijene takve vještine ili nemaju interes da ih primjenjuju.

– Teško je od djece očekivati ono što im odrasli svojim postupcima ne pokazuju – kaže Bekan.

Bekan: Odrasli trebaju biti primjer djeci. Ustupljena fotografija

Poštovanje mišljenja

Magistar logopedije i bachelor audiologije Selma Junuzović smatra da bi, uz znanja koja djeca stiču u školskim klupama, od najranijeg uzrasta trebalo razvijati i vještine koje će im biti potrebne tokom cijelog života.

– Važno je učiti ih kako razumjeti sebe, svoje emocije i svoje postupke, ali i kako razumjeti drugu osobu. Učiti ih da slušaju da bi razumjeli, a ne samo da bi odgovorili. Da poštuju tuđe mišljenje čak i kada se s njim ne slažu – navodi Junuzović.

Ističe i značaj učenja djece da razgovaraju o razlikama, postave granicu, kažu „ne“, izvinu se kada pogriješe i prihvate izvinjenje.

Posebno važnim smatra razumijevanje vlastitih emocija.

– Važno je učiti ih da prepoznaju kada su ljuti, povrijeđeni, tužni, uplašeni ili ljubomorni, ali i da razumiju da emocija nije opravdanje za svako ponašanje. Učiti ih kako da emociju iskomuniciraju, umjesto da je pretvore u svađu, povredu ili povlačenje – kaže Junuzović.

Junuzović: Važno je djecu učiti da razgovaraju o razlikama. Ustupljena fotografija

Prema njenim riječima, važan dio odrastanja je i razvijanje empatije, odnosno sposobnosti da se zastane i razmisli kako se druga osoba možda osjeća.

Slučaj iz Srebrenice tako je, osim pitanja školskih pravila o odijevanju, otvorio i širu raspravu o tome kako obrazovne ustanove trebaju reagovati na različitosti i neslaganja, posebno kada su u pitanju djeca i mladi.

Izvor: Avaz.ba