Šta regionalni mediji pišu o izborima u BiH: U fokusu podjele, RS i položaj Hrvata

Opći izbori u Bosni i Hercegovini tradicionalno privlače veliku pažnju medija iz susjednih zemalja. I ovogodišnji izborni proces pokazao je da se politička dešavanja u Bosni i Hercegovini ne posmatraju samo kao unutrašnje političko pitanje, već i kroz prizmu odnosa u regiji, interesa susjednih država i šireg geopolitičkog konteksta.

Regionalni mediji iz Srbije i Hrvatske izborima u BiH pristupaju iz različitih perspektiva, pri čemu se u izvještajima često izdvajaju teme koje nadilaze samu izbornu utakmicu. Posebna pažnja posvećena je odnosima između tri konstitutivna naroda, položaju RS-a i Federacije Bosne i Hercegovine, odnosima Sarajeva i Banje Luke, kao i utjecaju međunarodne zajednice.

Mediji iz Hrvatske najveću pažnju posvetili su položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U njihovim analizama često se govori o izbornom sistemu, političkoj zastupljenosti Hrvata i odnosima između bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka. Interesantno, jutrošnje objave hrvatskih medija sadrže informacije i o novim izbornim tehnologijama, koje su, od ove godine, uvedene kao novina na izborima.

Večernji list jutros izbore otvara informacijom da su biračka mjesta otvorena u 7 sati i posebno ističe uvođenje novih tehnologija, odnosno biometrijsku provjeru identiteta i skeniranje glasačkih listića. Navodi i da pravo glasa ima nešto više od 3,4 miliona birača, te da se bira ukupno 518 pozicija na različitim nivoima vlasti.

Važan dan za BiH

Dnevnik.hr izbore opisuje kao važan dan za Bosnu i Hercegovinu, uz naglasak na više od 7.000 kandidata, 76 političkih stranaka i uvođenje novih tehnologija na biračkim mjestima. Posebno ističu očekivanje da bi novi sistem mogao omogućiti brže utvrđivanje rezultata.

Jutarnji list je uoči samog izbornog dana objavio veliku analizu mogućih scenarija. U tekstu se najveća pažnja posvećuje političkim odnosima unutar BiH, hrvatskom članu Predsjedništva i mogućim promjenama u političkoj strukturi zemlje.

HRT je uoči izbora naglasak stavio na pitanje mogu li izbori promijeniti političke odnose u Bosni i Hercegovini. U fokusu su odnosi tri konstitutivna naroda, položaj Hrvata, izborno zakonodavstvo, budućnost RS-a i evropski put Bosne i Hercegovine.

Index jutros također donosi izvještaj o početku izbora, a posebnu pažnju posvećuje izjavama hrvatskih političara, a koji su se žalili na dugotrajan postupak glasanja, navodeći da je to sve zbog novih tehnologija.

S druge strane, mediji iz Srbije veći prostor daju političkim odnosima u RS i odnosima između vlasti i opozicije u manjem bh. entitetu. U njihovom fokusu su i pitanja nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, kao i budućnost odnosa između RS-a i državnih institucija.

Ekonomija, zapošljavanje, mladi…

Regionalno izvještavanje pokazuje da se izbori u Bosni i Hercegovini i dalje posmatraju kroz snažnu političku i nacionalnu prizmu. U prvi plan često dolaze odnosi između tri konstitutivna naroda, dok se teme poput ekonomije, zapošljavanja, odlaska mladih i životnog standarda građana nalaze u drugom planu.

Iz jutrošnjih tekstova vidi se da srbijanski mediji najviše pažnje posvećuju RS-u, izboru njenog predsjednika, političkom odnosu vlasti i opozicije, novim tehnologijama na biračkim mjestima i samom početku glasanja.

RTS jutros izbore predstavlja kao glasanje na gotovo svim nivoima vlasti, uz podatak da pravo glasa ima više od 3,4 miliona birača, a posebno izdvajaju izbore za predsjednika RS. RTS pažnju posvećuje i novom sistemu glasanja, odnosno biometrijskoj identifikaciji birača i skeniranju glasačkih listića.

RTS je još uoči izbornog dana posebno isticao RS, njene nadležnosti i odnose unutar Bosne i Hercegovine. U analizi pred izbore naveli su da su teme životnog standarda, privrednog razvoja i odlaska stanovništva bile dio kampanje, ali da su pitanja položaja RS i njenih odnosa s institucijama Bosne i Hercegovine također bila među centralnim političkim temama.

Šta još pišu u Srbiji?

Blic jutros naglašava da je riječ o desetim općim izborima u BiH i navodi da se za različite nivoe vlasti nadmeću kandidati iz 75 stranaka, 29 koalicija i četiri nezavisna kandidata. U fokusu njihovog izvještaja su izbori za Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH, Narodnu skupštinu RS-a, predsjednika i potpredsjednike RS-a te kantonalne parlamente.

Kurir jutros u prvi plan stavlja početak glasanja, više od 3,4 miliona birača i uvođenje novih tehnologija. Posebno navode da se prvi put koriste biometrijski uređaji i skeneri te da bi prvi preliminarni rezultati mogli biti poznati oko 20 sati.

Posebnu pažnju privlači i činjenica da se izbori u Bosni i Hercegovini ne posmatraju samo kao unutrašnje političko pitanje. 

Zagreb i Beograd pomno prate razvoj situacije u Bosni i Hercegovini, s obzirom na političke, historijske i društvene veze koje imaju s pojedinim akterima u zemlji.

Regionalni mediji također analiziraju kakav bi izborni rezultat mogao biti utjecaj na evropski put Bosne i Hercegovine. Stabilnost institucija, funkcioniranje vlasti i sposobnost političkih stranaka da postignu dogovor bit će među ključnim pitanjima nakon izbora.

Iako se način izvještavanja razlikuje od zemlje do zemlje, zajednička ocjena većine regionalnih medija jeste da izbori u Bosni i Hercegovini imaju značaj koji nadilazi granice države.