Strani studenti sve više biraju BiH: Ko ostaje nakon diplome?

Broj stranih studenata na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini povećan je za gotovo 16 posto u jednoj akademskoj godini. Iako najveći dio njih i dalje dolazi iz susjednih država, posljednjih godina posebno se izdvaja rast broja studenata iz Indije.

Podaci koje je prikupila Federalna novinska agencija (FENA) pokazuju da univerziteti u BiH, naročito kroz studijske programe na engleskom jeziku, privlače kandidate iz sve udaljenijih zemalja, ali istovremeno otvaraju pitanje koliko stranih diplomaca nakon završetka školovanja ostaje u zemlji.

Broj stranih studenata raste, susjedne zemlje i dalje prednjače

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u akademskoj 2024/2025. godini na domaćim visokoškolskim ustanovama bilo je upisano 6.875 stranih studenata, odnosno 934 više nego godinu ranije, kada ih je bilo 5.941.

Najbrojniji su bili državljani Hrvatske, njih 1.966, zatim Srbije sa 1.905 studenata, Turske sa 1.001 i Crne Gore sa 896, dok se na petom mjestu našla Indija sa 464 studenta.

Studenti iz ovih pet država činili su više od 90 posto ukupne strane studentske populacije. Posebno je zanimljivo da se gotovo 72 posto ukupnog godišnjeg povećanja broja stranih studenata odnosi na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Broj studenata iz Srbije povećan je za 275, Hrvatske za 245, a Crne Gore za 151, što pokazuje da geografska blizina, jezičke i druge veze sa susjednim državama i dalje imaju značajnu ulogu pri odabiru mjesta studiranja.

Istovremeno, statistika pokazuje promjene u strukturi studenata iz udaljenijih dijelova svijeta. Broj upisanih iz azijskih zemalja povećan je sa 1.413 u akademskoj 2023/2024. na 1.618 u 2024/2025. godini, pri čemu je posebno izražen rast broja studenata iz Indije.

Njihov broj porastao je sa 323 na 464, odnosno za gotovo 44 posto. S druge strane, broj studenata iz Bangladeša ostao je gotovo nepromijenjen, sa 19 na 18, što pokazuje da povećan interes iz Azije nije ravnomjerno raspoređen među državama tog kontinenta.

Da obrazovanje postaje sve zastupljeniji razlog dolaska stranih državljana u BiH, potvrđuju i podaci Ministarstva sigurnosti BiH.

Prema Migracijskom profilu BiH, u periodu od 2021. do 2025. godine izdato je ukupno 13.331 odobrenje privremenog boravka po osnovu obrazovanja, što čini približno petinu svih izdatih odobrenja privremenog boravka u tom periodu.

Njihov godišnji broj porastao je sa 1.787 u 2021. na 3.497 u 2025. godini, odnosno za 96 posto. Najizraženiji rast zabilježen je 2023. godine, kada je broj izdatih odobrenja povećan za 45 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi podaci ne predstavljaju broj upisanih stranih studenata jer evidencija Ministarstva obuhvata odobrenja boravka po osnovu obrazovanja bez razdvajanja prema nivou školovanja, dok Agencija za statistiku prati upisane studente.

Precizniji uvid u boravak stranaca radi visokog obrazovanja daju podaci Službe za poslove sa strancima, prema kojima je početkom oktobra 2026. godine u BiH bilo 2.715 stranih državljana s aktivnim privremenim boravkom po ovom osnovu.

Najviše ih je iz Turske, 1.120, zatim Indije, 562, Srbije, 258, i Crne Gore, 172. Među deset najzastupljenijih državljanstava nalaze se i Hrvatska, Njemačka, Egipat, Sirija, Ruska Federacija i Libija – naveli su iz Službe za poslove sa strancima.

Upravo podaci Službe posebno ukazuju na intenzitet rasta dolazaka iz Indije. Dok je 2022. godine za državljane te zemlje evidentirano svega 20 odobrenih privremenih boravaka po osnovu visokog obrazovanja, godinu kasnije bilo ih je 389, u 2024. godini 458, a u 2025. čak 633.

Iz Službe za poslove sa strancima naglašavaju da podaci ukazuju na značajan rast dolazaka iz pojedinih azijskih država, prvenstveno Indije, ali ne i na podjednako povećanje broja studenata iz svih zemalja južne Azije.

Programi na engleskom jeziku privlače studente iz udaljenih zemalja

Na Univerzitetu u Sarajevu u akademskoj 2025/2026. godini evidentirano je 855 stranih državljana iz 44 države. U odnosu na prethodnu akademsku godinu, kada ih je bilo 800 iz 34 države, njihov broj povećan je za 6,88 posto, dok je broj država iz kojih dolaze porastao za deset.

Za razliku od strukture studenata na pojedinim medicinskim fakultetima u zemlji, na Univerzitetu u Sarajevu izrazito dominiraju državljani susjednih zemalja. Najviše je studenata iz Srbije, njih 295, zatim Crne Gore 263 i Hrvatske 120. Oni zajedno čine gotovo 80 posto svih stranih studenata.

Slijede državljani Turske, Njemačke, Sirije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije, dok među evidentiranim studentima u posljednje dvije akademske godine nema državljana Indije, Pakistana i Nepala. U akademskoj 2025/2026. godini evidentirana su tri studenta iz Bangladeša.

Najveći broj stranih državljana na Univerzitetu u Sarajevu studira na Medicinskom, Stomatološkom, Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu te u Centru za interdisciplinarne studije Prof. dr. Zdravko Grebo – navode iz UNSA.

Jedan od načina na koji Univerzitet nastoji povećati međunarodnu privlačnost jeste razvoj studijskih programa na engleskom jeziku. Trenutno ih ima deset na prvom i drugom ciklusu, uključujući integrirane studije.

Među njima su međunarodni studij medicine (International Medical Degree Program), integrirani studij dentalne medicine, Data Science na Elektrotehničkom fakultetu, programi iz oblasti finansija, marketinga, poslovanja i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu, kao i master program Demokratija i ljudska prava u jugoistočnoj Evropi (ERMA) te Public Governance and Business Administration na Fakultetu za upravu.

Foča i Mostar sve zanimljiviji stranim studentima medicine

Da nastava na stranom jeziku može privući studente iz znatno udaljenijih zemalja, pokazuje i primjer Medicinskog fakulteta u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Prema podacima dostavljenim FENI, na ovom fakultetu studiraju 772 studenta iz 38 zemalja. Najviše ih je iz Indije, njih 446.

U posljednje dvije godine na prvu godinu primamo oko 40 studenata iz Indije i nekoliko iz Bangladeša. Prije početka studija na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu u Foči sondirali smo tržište različitih zemalja, s posebnim osvrtom na zemlje trećeg svijeta, uključujući i Indiju. Saznali smo da postoji velika potreba za ljekarima u Indiji i još nekim zemljama Azije i Afrike. Odlučili smo pronaći agencije koje će nam pomoći da dovedemo studente iz tih zemalja. Konsultirali smo se s fakultetima u regiji koji imaju nastavu na engleskom jeziku. Registrirali smo se kod Medicinskog savjeta Indije i nakon toga su počeli dolaziti prvi studenti. Kako je vrijeme prolazilo, studenti koji su bili na fakultetu prenosili su utiske drugim potencijalnim kandidatima, pa je sve veći broj studenata bio zainteresiran za studiranje kod nas – ističu iz ove obrazovne ustanove.

Kao razloge za izbor ovog fakulteta studenti navode prihvatljivu školarinu, niže troškove života u poređenju sa zemljama Evropske unije te činjenicu da proces dobijanja vize i dozvole boravka u Bosni i Hercegovini ne smatraju pretjerano kompliciranim.

Na Medicinskom fakultetu u Foči do sada je diplomiralo 56 studenata, a uglavnom su se svi vratili u matične zemlje.

Međunarodnu studentsku populaciju razvija i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, gdje na studiju medicine na engleskom jeziku trenutno studiraju 122 studenta, od kojih su 107 strani državljani. Najviše ih dolazi iz Njemačke, a među zemljama porijekla su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Francuska, Norveška i Švedska.

Studijski program na engleskom jeziku pokrenut je 2018. godine, a iz Fakulteta za FENU kažu da od njegovog osnivanja bilježe stalan rast interesa međunarodnih kandidata.

U prve četiri godine nisu uspijevali popuniti predviđenu upisnu kvotu od 30 studenata, između ostalog i zbog nedovoljne prepoznatljivosti studija izvan BiH. Međutim, nakon unapređenja organizacije i intenzivnije međunarodne promocije od 2022. godine, posljednje tri godine redovno popunjavaju planiranu kvotu.

Kao glavne prednosti koje strani studenti prepoznaju, iz Fakulteta izdvajaju nastavu u manjim grupama, neposredan kontakt s profesorima i model integrirane blok-nastave, u kojem se studenti posvećuju jednom predmetu i polažu ispit neposredno nakon završetka nastave.

Poseban značaj pridaju kliničkoj obuci u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, gdje studenti imaju mogućnost praktičnog rada i neposrednog sticanja iskustva s pacijentima. Uz obrazovne prednosti, među razlozima zbog kojih studenti biraju Mostar navode se i niži troškovi života, sigurnost, klima, geografski položaj i mogućnost upoznavanja drugačijeg kulturnog okruženja.

Nakon diplome: Koliko stranih studenata ostaje u BiH?

Iz Ministarstva sigurnosti BiH za FENU pojašnjavaju da su, prema Zakonu o strancima, strani državljani nakon završetka visokog obrazovanja dužni napustiti zemlju, a ukoliko žele zasnovati radni odnos u BiH, moraju pokrenuti postupak za odobravanje privremenog boravka po osnovu rada.

Za takav boravak potrebna je odgovarajuća radna dozvola koju izdaje nadležni organ u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu, pri čemu zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi poslodavac – pojašnjavaju.

U skladu s propisanim uvjetima, strani diplomci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje boravka radi rada putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH, odnosno nakon ponovnog ulaska u zemlju po osnovu odgovarajuće vize ili bezviznog režima.

Koliko stranih studenata nakon završetka obrazovanja promijeni osnov boravka i ostane živjeti i raditi u BiH, međutim, nije poznato.

Iz Službe za poslove sa strancima navode da ne vode posebnu objedinjenu evidenciju o stranim državljanima koji nakon školovanja mijenjaju osnov boravka zbog zaposlenja, spajanja porodice ili drugih razloga te zbog toga ne raspolažu jedinstvenim statističkim podatkom o njihovom ostanku.

Ni Univerzitet u Sarajevu nije dostavio konkretan broj stranih diplomaca koji su ostali u BiH, navodeći da kontinuirano razvija mehanizme praćenja akademskog i profesionalnog puta svojih bivših studenata, uključujući međunarodnu studentsku populaciju.

Administrativna podrška i izazovi međunarodne konkurentnosti

Uz pitanje ostanka, povećan broj stranih studenata podrazumijeva i potrebu za odgovarajućom administrativnom podrškom, od upisa i reguliranja boravka do integracije u akademsku i lokalnu zajednicu.

Na Univerzitetu u Sarajevu ističu da se informiranje i upis stranih studenata provode neposredno putem nadležnih službi, bez komercijalnih posrednika za regrutovanje kandidata.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru također navodi da nema ugovore s posredničkim agencijama, iako pojedini strani studenti samostalno angažiraju organizacije koje im pomažu pri odabiru univerziteta i pripremi dokumentacije.

Fakultet studentima pruža administrativnu podršku pri reguliranju boravka i izdavanju potrebnih potvrda, a pri pronalasku smještaja često im pomažu i studenti viših godina.

S druge strane, iz Službe za poslove sa strancima pojašnjavaju da se prilikom odobravanja i produženja privremenog boravka provjerava ne samo formalni upis na akreditiranu visokoškolsku ustanovu nego i stvarna svrha boravka, a prema potrebi i napredovanje tokom studija, uključujući položene ispite.

Ukoliko se utvrdi da stranac ne ispunjava propisane uvjete ili odobreni boravak koristi suprotno njegovoj svrsi, zahtjev se može odbiti. Visokoškolske ustanove zakonski su obavezne da Službi dostave podatke o upisanim stranim studentima u roku od 30 dana od početka akademske godine – pojasnili su iz Službe.

Podaci institucija i iskustva studenata pokazuju da Bosna i Hercegovina već privlači različite grupe međunarodnih studenata, od mladih iz susjednih država koji tradicionalno studiraju na njenim univerzitetima do studenata iz zapadne Evrope i Azije koji u domaćim programima na engleskom jeziku pronalaze mogućnost sticanja željenih kvalifikacija.

Iz Univerziteta u Sarajevu smatraju da je za daljnje jačanje međunarodne konkurentnosti potrebno kontinuirano ulagati u kvalitet obrazovanja, razvijati studijske programe na engleskom jeziku, unaprijediti administrativnu podršku i snažnije povezati međunarodnu akademsku mobilnost s mogućnostima nastavka profesionalne karijere.

Vijesti.ba