Skupo oružje nije dovoljno: Zašto Saudijska Arabija ne može poraziti jemenske pobunjenike

Uprkos ogromnim izdvajanjima za vojnu opremu i naoružanje, Saudijska Arabija suočava se s ozbiljnim poteškoćama u odbrani od napada jemenskih pobunjenika Huta. Njihovi udari posljednjih dana izazvali su ljudske žrtve i značajnu materijalnu štetu, dok Rijad nastoji zaštititi ključnu infrastrukturu i spriječiti daljnje širenje sukoba.

U najtežem napadu na aerodrom u Rijadu, izvedenom u subotu, poginulo je 13 osoba, a više od 300 ih je povrijeđeno. Huti su u ponedjeljak navečer preuzeli odgovornost i za novi napad balističkom raketom na međunarodni aerodrom Kralj Halid. U napadima tokom prethodne sedmice, prema navodima iz izvještaja, poginula su tri saudijska državljanina, među kojima i pilot, dok je jedan avion oštećen. Aerodrom u Rijadu inače opslužuje više od 800 letova dnevno.

Sukob između Saudijske Arabije i Hutija traje više od deset godina. Pokret Ansarallah nastao je tokom devedesetih godina prošlog stoljeća u sjevernoj jemenskoj pokrajini Saadi. U septembru 2014. njegovi pripadnici zauzeli su glavni grad Sanu i prisilili međunarodno priznatu jemensku vladu da napusti zemlju. Saudijska Arabija naredne je godine pokrenula vojnu intervenciju s ciljem potiskivanja Huta, uz istovremeno uvođenje blokade područja pod njihovom kontrolom.

Sukobi su privremeno zaustavljeni primirjem uz posredovanje Ujedinjenih nacija, koje je stupilo na snagu 2. aprila 2022. godine. Međutim, krhki dogovor kasnije se raspao, a regionalne tenzije dodatno su porasle u kontekstu sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana.

Neposredni povod za novu eskalaciju, prema navodima iz izvještaja, bio je napad na aerodrom u Sani 13. jula, čiji je cilj bio spriječiti slijetanje iranskog aviona. Američki zvaničnik tada je tvrdio da se u letjelici nalaze oružje, dijelovi za rakete i vojni stručnjaci namijenjeni Hutijima. Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman prethodno je za tu akciju dobio podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Hutiji su napad protumačili kao objavu rata i kraj perioda smirivanja. U julu su potom najavili pomorsku blokadu Saudijske Arabije.

Zašto je Hute teško poraziti?

Iza eskalacije nalaze se dublji politički i vojni interesi. Hutiji žele okončanje saudijskih nastojanja da kopnenim i ekonomskim pritiskom izoluju veliki dio sjevernog Jemena koji kontrolišu. Iako imaju bliske veze s Iranom, djeluju i u skladu s vlastitim političkim i vojnim ciljevima.

S druge strane, Rijad već dugo izražava sumnju da se letovima iz Irana u Jemen dopremaju oružje i vojni savjetnici.

Regionalni rat dodatno je zakomplikovao položaj Saudijske Arabije. Nakon ozbiljnog ograničavanja plovidbe kroz Hormuški moreuz, kraljevstvo je postalo još više zavisno od izvoza energenata preko Crvenog mora. Upravo na tom području Huti mogu ugroziti pomorske pravce i saudijske ekonomske interese.

Prema navodima iz teksta, pobunjenici su zauzeli strateško ostrvo Perim na ulazu u Crveno more i lučki grad Mochu, nastojeći povećati kontrolu nad moreuzom Bab el-Mandeb, jednom od ključnih tačaka za međunarodnu trgovinu.

Na prvi pogled, vojna prednost Saudijske Arabije djeluje neupitno. Sjedinjene Američke Države navodno su nedavno odobrile prodaju 48 borbenih aviona F-35 Saudijskoj Arabiji, u poslu vrijednom 24,3 milijarde dolara. Ipak, vojni stručnjaci upozoravaju da tehnološka nadmoć sama po sebi ne garantuje uspjeh.

Saudijska protivzračna odbrana koristi skupe presretače kako bi neutralizirala znatno jeftinije dronove i rakete. Istovremeno mora štititi ogromnu teritoriju i veliki broj potencijalnih meta, uključujući aerodrome, rafinerije i naftovode. Za napadače je dovoljno da manji broj projektila prođe kroz odbrambeni sistem i izazove ozbiljnu štetu.

„Uništiti Hutije jednim potezom nije moguće“, izjavio je Dale Buckner, bivši pripadnik američkih specijalnih snaga i direktor sigurnosne kompanije Global Guardian.

Prema njegovom objašnjenju, Hutiji su mobilni, dobro utvrđeni u planinskim područjima i sposobni da se sakriju, zbog čega ih je izuzetno teško poraziti konvencionalnim napadima iz zraka i s mora.

Bernard Haykel, stručnjak za Saudijsku Arabiju sa Univerziteta Princeton, smatra da dio problema leži i u samoj saudijskoj vojsci. Prema njegovoj procjeni, kraljevstvu je potrebna vojska osposobljena za stvarne borbene operacije, kao i društvo spremno da podnese žrtve koje takav sukob nosi, a te pretpostavke trenutno nisu u potpunosti ispunjene.

Stručnjaci ukazuju i na druge prepreke: oslanjanje na nedovoljno efikasne lokalne saveznike, zahtjevan teren i iransku podršku Hutijima. Markus Schneider iz Fondacije Friedrich Ebert upozorio je u izjavi za Deutsche Welle da se Saudijska Arabija sve dublje uvlači u regionalni rat koji je željela izbjeći. Hutiji su, prema njegovim riječima, duboko ukorijenjeni na području koje kontrolišu i sposobni su izdržati značajne vojne udare.

Washington zasad ne želi direktnu intervenciju

Saudijska Arabija pokušava dobiti veću podršku Sjedinjenih Američkih Država, ali Washington zasad nije spreman pokrenuti direktnu vojnu akciju protiv Huta.

Prema navodima iz izvještaja, Mohammed bin Salman je u septembru u dva navrata telefonski zatražio od Trumpa američke udare na položaje pobunjenika. Američki predsjednik nije prihvatio te zahtjeve, a saudijskom rukovodstvu poručeno je da SAD trenutno ne planira direktno vojno uključivanje. Washington je, međutim, ponudio pomoć u razmjeni obavještajnih podataka i identifikaciji ciljeva.

Rijad je još u julu uvjeravao američku administraciju da se sam može obračunati s Hutima. Sjedinjene Američke Države poslale su u Saudijsku Arabiju približno stotinu vojnih savjetnika.

Nawaf Obaid, bivši savjetnik saudijske vlade i stručnjak povezan s King’s Collegeom u Londonu, tvrdi da Rijad nije ni tražio američke zračne udare, već obavještajnu podršku, koja je do sada bila ograničena.

Oprez Washingtona ima više razloga. Dio Trumpovih najbližih saradnika protivi se uključivanju u novu vojnu kampanju na strani Saudijske Arabije, posebno zbog opterećenosti američkih oružanih snaga sukobom s Iranom.

Američki zvaničnici poručili su saudijskom rukovodstvu da Trump prioritet daje zaštiti Hormuškog moreuza i ograničavanju iranskog utjecaja, umjesto otvaranju dodatnog fronta.

Cinzia Bianco iz Evropskog vijeća za vanjske odnose ocijenila je da Trump, uoči izbora za američki Kongres i usred domaće rasprave o troškovima angažmana na Bliskom istoku, ima ograničen prostor za dodatno vojno uključivanje u regiji.

Odnosi Washingtona i Rijada nisu bez nesuglasica. Saudijska Arabija je u maju praktično blokirala američki plan za pratnju tankera kroz Hormuški moreuz.

Ipak, dio američkih vojnih zvaničnika smatra da je saudijska pomoć važna za američke interese u sukobu s Iranom. Jedan visoki zvaničnik administracije poručio je da Sjedinjene Američke Države imaju odbrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom i da će „uvijek braniti svoje saveznike“.

Čak i sadašnji i bivši američki zvaničnici priznaju da bi poraz Hutija bio izuzetno težak zadatak, čak i uz direktnu pomoć američke vojske.

Novi saveznici, ali bez garancije za preokret

Suočen s ograničenom podrškom Washingtona, Rijad se okreće drugim međunarodnim partnerima.

Francuska, prema navodima iz izvještaja, šalje vojnike i sisteme protivzračne odbrane radi zaštite luke Janbu. Velika Britanija ponudila je podršku u dopuni goriva vojnim avionima tokom leta, dok je Pakistan potvrdio prisustvo svojih vojnika u Saudijskoj Arabiji u okviru odbrambenog saveza s Turskom.

Ipak, vojni analitičari ne očekuju da će ove mjere same po sebi značajnije promijeniti odnos snaga.

Saudijska Arabija tako se suočava s nekoliko neugodnih mogućnosti. Cinzia Bianco upozorava da bi potpuna eskalacija mogla dovesti do sukoba širih razmjera, nalik jemenskom građanskom ratu, te dodatno uvući kraljevstvo u američko-iranski rat.

Ni diplomatsko rješenje ne bi bilo jednostavno. Prema riječima jemenskog stručnjaka Mohameda Al-Baše, postizanje dogovora moglo bi zahtijevati da Rijad prihvati ključne zahtjeve Huta.

„To je u suštini predaja“, ocijenio je Al-Baša.

Abdulghani al-Irjani iz Centra za strateške studije u Sani, međutim, smatra da ni Hutijima dugotrajan rat ne odgovara u potpunosti, jer su njihovi finansijski resursi ograničeni.

Ipak, dok Saudijska Arabija ne uspijeva vojno poraziti pobunjenike, a Sjedinjene Američke Države izbjegavaju direktnu intervenciju, Huti nemaju mnogo razloga da odustanu od svojih zahtjeva. Takav odnos snaga ostavlja prostor za daljnje napade i produžavanje regionalne krize.