Vučić sprema veliku prevaru na izborima: Na adresi kuće od 88 kvadrata upisano 247 birača!

Jedanaest dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za 25. oktobar, opozicija, studentski pokret i nevladine organizacije upozoravaju na moguće izborne nepravilnosti. U središtu pažnje su vjerodostojnost biračkog spiska, prijave na nepotpunim adresama i uslovi glasanja u dijaspori.

Jedinstveni birački spisak zaključen je sa 6.450.523 birača, dok je prema popisu iz oktobra 2022. godine Srbija imala 6.647.003 stanovnika. Razlika između ta dva broja iznosi 196.480, što je otvorilo dodatna pitanja o ažurnosti biračkih evidencija.

Ipak, samo poređenje ukupnog broja stanovnika i broja upisanih birača nije dovoljno za zaključak o broju maloljetnika ili postojanju nepravilnosti, bez razjašnjenja obuhvata tih evidencija. Opozicija i nevladin sektor traže detaljnije odgovore nadležnih, upozoravajući da sumnje u birački spisak postoje već godinama.

Sporne adrese

Analize javno dostupnih podataka pokazuju da više od pola miliona birača u evidencijama nema potpunu adresu, odnosno upisanu ulicu i kućni broj. Prema nedavnom istraživanju Radija Slobodna Evropa, samo u 13 pograničnih općina oko 85.000 birača evidentirano je na adresama poput „nema ulice – 0“.

Opozicija mjesecima upozorava na takozvane fantomske birače, dok će, prema navedenim službenim podacima, pravo glasa na izborima 25. oktobra imati više od 500.000 birača bez precizno upisane adrese.

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave te Ministarstvo unutrašnjih poslova, prema ocjenama iznesenim u javnosti, nisu ponudili uvjerljiva objašnjenja za uočene razlike i nepotpune podatke u biračkim evidencijama.

Sumnje u prijave

Članica Komisije za reviziju biračkog spiska iz opozicione Stranke slobode i pravde Ana Gođevac izjavila je za N1 da nije jasno koliko birača Srbija zapravo ima. Tvrdi da se u biračkom spisku nalaze i osobe koje tu ne bi smjele biti, navodeći da su tokom 2022. i 2023. godine prijavljivane na fiktivne adrese, posebno u Beogradu.

Mediji su zabilježili i slučaj iz Priboja, na jugozapadu Srbije, gdje je na adresi jedne kuće površine 88 kvadratnih metara evidentirano čak 247 birača.

Istovremeno, studentski pokret i opozicija pokušali su od Republičke izborne komisije (RIK) i Ministarstva vanjskih poslova ishoditi otvaranje dodatnih biračkih mjesta u dijaspori. Prema njihovim tvrdnjama, za glasanje u inostranstvu prijavilo se 110.000 birača, a upozoravaju da bi više od 20.000 državljana Srbije moglo ostati bez mogućnosti da glasa.

Žalba sudu

RIK je odbacio prigovore Studentske liste koji se odnose na biračka mjesta i vrijeme glasanja u inostranstvu. Studentski pokret potom je podnio žalbu Upravnom sudu, optužujući komisiju za „izbornu sabotažu“.

„Studentska lista – studenti pobjeđuju“ tvrdi da su Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo državne uprave, „uz prešutnu saglasnost RIK-a“, svjesno filtrirali prijave kako bi „neprirodno smanjili broj birača i opravdali zatvaranje ambasada, otkazivanje birališta i nametanje noćnog glasanja“.

Primjedbe se odnose na organizaciju glasanja u Australiji, Kini, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Brazilu. U New Yorku će, prema navodima iz prigovora, glasanje početi u dva sata poslije ponoći.

Tijesna utrka

Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na tijesnu utrku između vladajuće Srpske napredne stranke, čiju listu predvodi donedavni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, i Studentske liste.

Studentska lista ima značajnu podršku u dijaspori, gdje je već pokrenula desetine hiljada ljudi da se prijave za glasanje, nastojeći osigurati što veću izlaznost na izborima 25. oktobra.