Snažan El Ninjo mogao bi dodatno podići globalne temperature i povećati rizik od ekstremnih vremenskih prilika. Ipak, naučnici upozoravaju da jačina ovog klimatskog fenomena sama po sebi ne otkriva gdje će se pojaviti suše, poplave ili snažne oluje.

Prema analizi koju prenosi CNN, El Ninjo mogao bi u novembru ili decembru dostići rekordnu jačinu. Istovremeno, 2026. i naročito 2027. godina spominju se kao mogući kandidati za najtoplije godine u historiji mjerenja.

Njegove posljedice, međutim, zavise od složenog međudjelovanja okeana i atmosfere, zbog čega ni izrazito snažna epizoda ne donosi iste vremenske prilike svim dijelovima planete.

Različite posljedice

El Ninjo nastaje kada površinske vode centralnog i istočnog dijela tropskog Tihog okeana postanu toplije nego što je uobičajeno. To zagrijavanje mijenja atmosfersku cirkulaciju i utiče na raspored padavina i temperature daleko izvan Pacifika.

Fenomen se javlja u razmacima od nekoliko godina, ali se samo pojedine epizode razviju u izuzetno snažan, takozvani super El Ninjo. Naučnik Michael McPhaden upozorava da ne postoje dvije potpuno iste epizode.

Na konačne posljedice utiču i drugi faktori, među kojima su polarni vrtlog te različiti atmosferski i okeanski ciklusi. Zbog toga se ne može unaprijed zaključiti da će određenu zemlju pogoditi suša ili obilne padavine samo zato što El Ninjo jača.

Uticaj na uragane

Iako se često povezuje s nepogodama, El Ninjo u nekim dijelovima svijeta može ublažiti određene vremenske rizike. Na Atlantiku, primjerice, može stvoriti uslove koji otežavaju nastanak i jačanje uragana.

Promjene brzine i smjera vjetra na različitim visinama mogu poremetiti razvoj tropskih oluja. U istočnom i centralnom Pacifiku, s druge strane, El Ninjo može pogodovati njihovom nastanku i jačanju.

U pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država ovaj fenomen može donijeti i blažu zimu, što može smanjiti potrebe za grijanjem. To pokazuje zašto se njegovi učinci ne mogu svesti isključivo na vremenske nepogode.

Toplota ispod površine

Važnu ulogu u razvoju El Ninja imaju Kelvinovi talasi, koji prenose velike količine toplote kroz okean. Njihovo djelovanje razlikuje se od cunamija i ne podrazumijeva veliki talas koji se iznenada obrušava na obalu.

Riječ je o sporim promjenama koje često prolaze gotovo neprimjetno, ali mogu privremeno podići nivo mora uz pojedine obale za približno 15 do 30 centimetara.

Takav porast može povećati opasnost od obalnih poplava kada se poklopi s visokim plimama i snažnim zimskim olujama.

Mogući novi rekordi

Tokom El Ninja dio toplote akumulirane u okeanu prelazi u atmosferu, što može dodatno povećati prosječnu globalnu temperaturu. Sadašnja epizoda razvija se u okolnostima u kojima su okeani već izrazito zagrijani.

Prema analizi koju prenosi CNN, upravo bi taj spoj mogao pogodovati novim temperaturnim rekordima tokom 2026, a posebno 2027. godine. Riječ je o procjenama, dok će konačni godišnji podaci pokazati hoće li rekordi zaista biti oboreni.

El Ninjo je prirodna klimatska pojava i treba ga razlikovati od dugoročnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem. Ipak, njihovi efekti mogu se preklapati i dodatno pojačati globalnu toplotu.

Granice vremenskih prognoza

Snažan El Ninjo ne znači automatski da određenom području prijete velike oluje. To nije pojedinačna nepogoda čije se kretanje može pratiti na meteorološkoj karti, nego dugotrajan klimatski fenomen koji mijenja vjerovatnoću određenih vremenskih događaja.

Sama njegova jačina zato ne omogućava precizno predviđanje mjesta i vremena ekstremnih padavina, suša ili oluja. Za takve procjene potrebne su regionalne i lokalne meteorološke prognoze.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) prati razvoj fenomena kroz niz okeanskih i atmosferskih pokazatelja. Sedmični i mjesečni podaci omogućavaju pouzdaniju procjenu njegovog razvoja od izdvojenih dnevnih promjena temperature okeana.