Nove prilike za zapadni Balkan, ali BiH i dalje zaostaje u ispunjavanju obaveza

Predstojeći Samit lidera Berlinskog procesa, koji će 22. oktobra biti održan u Crnoj Gori, trebao bi donijeti konkretne korake ka jačanju ekonomskog povezivanja zapadnog Balkana, privlačenju investicija i približavanju regiona jedinstvenom tržištu Evropske unije.

Među najznačajnijim očekivanim pomacima je početak pregovora o ukidanju roaminga između zapadnog Balkana i EU, dok se za Bosnu i Hercegovinu otvara i pitanje koliko može iskoristiti nove mogućnosti s obzirom na neispunjene obaveze i zastoj u provođenju reformi.

Samit, koji će okupiti lidere šest ekonomija zapadnog Balkana, predstavnike evropskih država i institucija EU, bit će prilika za predstavljanje rezultata dosadašnje regionalne saradnje, ali i preispitivanje obaveza preuzetih tokom prethodnih susreta.

Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Amer Kapetanović izjavio je za portal Fena EU da Bosna i Hercegovina od ovogodišnjeg samita može očekivati iste koristi kao i ostale ekonomije zapadnog Balkana, naglašavajući da se aktivnosti prvenstveno odnose na pretvaranje ranije dogovorenih mjera u konkretne rezultate.

Podsjetio je da je na prošlogodišnjem samitu u Londonu političku podršku dobilo 17 konkretnih mjera, koje su u međuvremenu dodatno razrađene i pripremljene za predstavljanje na ovogodišnjem susretu lidera.

Dio tih aktivnosti već je obuhvaćen deklaracijom o Zelenoj agendi, usvojenom nedavno na Žabljaku, koja uključuje mjere zaštite okoliša, razvoja cirkularne ekonomije i odgovora na klimatske promjene. Ostale inicijative usmjerene su na unapređenje poslovnog okruženja, podršku mladim poduzetnicima i privlačenje investicija.

– Riječ je o regionalnom mehanizmu za mlade startupove, koji uključuje mentorstvo, kontakte s investitorima i pristup finansiranju u cijeloj regiji. Uz to dolazi i okvir za male firme koji bi im pomogao u upravljanju finansijama, jer mnogi startupovi ne propadnu zbog nedostatka dobre ideje ili proizvoda, nego zbog nedostatka finansijskih sredstava – pojasnio je Kapetanović.

Jedan od ciljeva ovih mjera jeste predstavljanje zapadnog Balkana kao jedinstvene investicijske destinacije, umjesto šest odvojenih i relativno malih tržišta.

Kapetanović smatra da bi takav pristup mogao značajno povećati privlačnost regiona za međunarodne investitore, kojima su, osim veličine tržišta, važni predvidivo poslovno okruženje i jednostavnije administrativne procedure.

– Možete zamisliti ozbiljnog investitora iz bilo kojeg dijela svijeta koji vidi tržište od 17 miliona stanovnika, fragmentirano na šest malih tržišta. Sasvim je druga priča ukoliko je to tržište povezano u koherentnije tržište od 17 miliona stanovnika – kazao je.

U tom kontekstu RCC radi na mapi puta za smanjenje administrativnih prepreka i digitalizaciju procedura, kako bi investitorima bilo jednostavnije dobiti potrebne dozvole i informacije o poslovanju.

Prema ranijoj studiji RCC-a, provođenje tih i dodatnih ambicioznih reformi na nacionalnom nivou moglo bi rezultirati povećanjem godišnjih stranih direktnih investicija u regionu za približno 7,7 do osam milijardi eura.

– To je ono što regionu treba kako bi smanjio jaz u ekonomskom razvoju između Evropske unije i zapadnog Balkana – naglasio je Kapetanović.

Među aktivnostima koje bi trebale doprinijeti tom cilju izdvojio je i uspostavljanje partnerstva između industrijskih parkova Evropske unije i zapadnog Balkana, koje bi omogućilo transfer tehnologija, zajednički rad i razvoj poslovnih projekata.

Ipak, kao jednu od najkonkretnijih koristi koju bi građani mogli osjetiti, Kapetanović izdvaja početak procesa pregovora o ukidanju roaminga između zemalja zapadnog Balkana i Evropske unije.

– To je, mislim, najkonkretnija stvar do koje smo došli našim upornim radom, koji traje još od 2019. godine, kada smo uspostavili zonu bez roaminga na zapadnom Balkanu – kazao je.

Prema njegovim riječima, očekuje se da će vlade zemalja regiona uskoro imenovati pregovarače i započeti pregovore s Evropskom unijom, što bi predstavljalo naredni korak ka omogućavanju korištenja mobilnih usluga bez dodatnih roaming naknada i tokom putovanja u države članice EU.

To, međutim, ne znači da će roaming naknade biti ukinute odmah nakon samita, budući da tek predstoje pregovori i usaglašavanje potrebnih rješenja.

Kapetanović je podsjetio i na nedavno održani Digitalni samit zapadnog Balkana u Herceg Novom, na kojem se razgovaralo o pojednostavljivanju procedura za izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, kao važnog preduvjeta digitalizacije i razvoja novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju.

Naglasio je da je zajednički cilj svih ovih aktivnosti ubrzavanje stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta, koje predstavlja i važan dio Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan.

– Sve što Evropska unija sada obećava o faznom pristupanju jedinstvenom ekonomskom tržištu upravo je ono što mi radimo kao investiciju u ubrzanje tog procesa. Bosna i Hercegovina kroz sve ove aktivnosti dobiva jednako kao i druge ekonomije – istaknuo je Kapetanović, izražavajući očekivanje da će lideri na samitu podržati pripremljene mjere.

Međutim, dok RCC najavljuje nove mogućnosti za privredu i građane, iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH) upozoravaju da će jedan od najvažnijih testova ovogodišnjeg samita biti upravo odnos država prema obavezama koje su ranije preuzele, a još nisu ispunile.

Menadžer za zagovaranje i javne politike Transparency Internationala u BiH Edo Kanlić izjavio je za portal Fena EU da bi samit trebao ponuditi pregled dosadašnjih rezultata, ali posebno ukazati na izostanak realizacije pojedinih regionalnih sporazuma.

– Ono što se najviše očekuje jeste pregled onoga što je urađeno u proteklom periodu, a pogotovo pregled obaveza koje države koje učestvuju u Berlinskom procesu nisu ispunile. Među njima je svakako Bosna i Hercegovina, koja jedina i dalje nije ratifikovala sporazum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama unutar regije – kazao je Kanlić.

Zbog neratificiranja tog sporazuma, Bosna i Hercegovina i dalje zadržava vizni režim za građane Kosova, iako je Kosovo početkom 2025. godine jednostrano ukinulo vize za državljane BiH, omogućivši im putovanja s biometrijskim ličnim kartama.

Kanlić smatra da ovaj primjer pokazuje širi problem nedovoljne posvećenosti provođenju dogovorenih mjera, posebno kada njihova realizacija zahtijeva političku saglasnost i konkretna finansijska sredstva.

Upozorio je da za pojedine sporazume i strateške dokumente na regionalnom nivou nisu unaprijed predviđena budžetska sredstva, zbog čega njihovo provođenje često izostaje.

Dodatni izazov, prema njegovoj ocjeni, predstavlja i budućnost regionalnih mehanizama saradnje nakon što pojedine zemlje zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije.

– Odlazak Crne Gore ili Albanije svakako bi bio osjetan kada govorimo o proaktivnosti rada ove grupe – ocijenio je Kanlić, ukazujući na mogućnost da regionalna saradnja dodatno oslabi ukoliko u njoj ostanu države koje su i do sada pokazivale nedovoljnu spremnost za provođenje dogovorenih obaveza.

Posebno je upozorio na položaj Bosne i Hercegovine u odnosu na druge zemlje regiona, ističući da političke blokade i sporo provođenje reformi ograničavaju njenu mogućnost da u potpunosti koristi prednosti regionalnog povezivanja i postepenog uključivanja u evropsko tržište.

Kako je pojasnio, veliki dio mjera zajedničkog regionalnog tržišta povezan je s reformama predviđenim Planom rasta EU za zapadni Balkan, kroz koji je Bosni i Hercegovini na raspolaganju približno 976,6 miliona eura.

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH u decembru prošle godine, ali su za povlačenje sredstava potrebni dodatni sporazumi i ispunjavanje predviđenih uslova.

Kanlić upozorava da BiH još nije završila potrebne procedure za pristup sredstvima, čime zaostaje za dijelom regiona u provođenju reformi koje bi trebale omogućiti postepeno uključivanje u pojedine segmente jedinstvenog evropskog tržišta.

– Tu se najčešće vidi nedostatak rezultata u oblastima poput digitalne infrastrukture, zelene agende i brojnih drugih promjena politika koje bi trebale olakšati kretanje ljudi, roba i kapitala, kao i jačanje infrastrukture koja će omogućiti da Bosna i Hercegovina postane dio nekih segmenata zajedničkog evropskog tržišta i prije nego što postane punopravna članica – kazao je.

Upravo zbog toga smatra da će biti važno vidjeti s kakvim će porukama predstavnici Bosne i Hercegovine nastupiti na samitu u Crnoj Gori.

– Mene zanima s kakvim će zapravo porukama predsjedavajuća Vijeća ministara otići na ovaj samit, jer se ne možemo nečim pohvaliti, pogotovo ako gledamo posljednjih godinu dana, kada su izostali rezultati, uopćeno govoreći, na evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali i u ispunjavanju obaveza koje je preuzela u okviru Berlinskog procesa – poručio je Kanlić.

Berlinski proces pokrenut je 2014. godine kao inicijativa za jačanje regionalne saradnje i podršku evropskim integracijama šest ekonomija zapadnog Balkana. Kroz njega su proteklih godina dogovarane mjere za olakšavanje trgovine, mobilnosti građana, priznavanje kvalifikacija, infrastrukturno povezivanje i razvoj zajedničkog regionalnog tržišta.

Ovogodišnji samit, kojim se završava predsjedavanje Crne Gore Berlinskim procesom, pokazat će u kojoj su mjeri države regiona spremne preuzete političke obaveze pretvoriti u konkretne rezultate.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE