Vijeće sigurnosti UN-a 30. oktobra o BiH: Otvoreno pitanje hoće li v.d. visokog predstavnika podnijeti usmeni izvještaj

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, 30. oktobra, održat će se rasprava na kojoj će Vijeće sigurnosti UN-a glasati o produženju mandata vojnoj misiji EUFOR Althea i razmatrati situaciju u Bosni i Hercegovini.

Prema navodima iz izvještaja ugledne međunarodne organizacije Security Council Report (SCR), koja detaljno prati diplomatske procese unutar UN-a, ključno pitanje jeste hoće li vršitelj dužnosti visokog predstavnika, američki diplomata Louis Crishock, podnijeti usmeni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a.

Ruski ultimatumi

Kako objašnjava SCR, Crishockovo imenovanje bi moglo potaknuti novu raspravu o neformalnom dogovoru iz prethodnih godina prema kojem se Vijeće sastajalo bez podnošenja izvještaja nakon što se Rusija protivila učešću Christiana Schmidta, bivšeg visokog predstavnika u BiH.

Podsjećamo, Christian Schmidt je tokom svog mandata imao različita iskustva na ovim jesenjim sjednicama na kojima se odlučivalo o produženju misije EUFOR Althea. Uglavnom se pristajalo na kompromis s Rusijom koja nije priznavala status Schmidtu i uslovljavala je podršku produženju misije njegovim nepojavljivanjem na tim zasjedanjima, pa je on izostavljan iz usmenog dijela jesenjih sjednica i upućivao je samo pisani izvještaj kako bi se osiguralo produženje vojnog mandata EUFOR-a u BiH.

Prema navodima iz izvještaja SCR-a, sada bi se predsjedništvo Vijeća moglo konsultovati s članovima o tome hoće li pozvati Crishocka da podnese usmeni izvještaj.

Također, SCR ističe da, s obzirom na to da u BiH još nije imenovan visoki predstavnik s punim mandatom i da do 14. jula, kako je to bilo predviđeno, nije postignut dogovor o Schmidtovom nasljedniku, na predstojećoj sjednici u UN-u o BiH moguća su dva scenarija i dvije konkretne opcije.

Mogući scenariji

Prema prvoj, Vijeće sigurnosti bi moglo usvojiti zvaničnu predsjedničku izjavu kojom bi direktno potaklo Upravni odbor PIC-a da hitno privede kraju proces izbora novog visokog predstavnika. Tom izjavom bi se ujedno ponovo potvrdili i zapečatili jasni uvjeti koji su ranije utvrđeni u okviru ‘agende 5+2’, a koji su neophodni za konačno zatvaranje OHR-a.

Kao alternativno rješenje za izlazak iz trenutnog zastoja, Vijeće sigurnosti bi moglo predložiti provođenje potpuno nezavisne strateške revizije Ureda visokog predstavnika. Ova revizija bi detaljno ispitala preostale funkcije OHR-a, kao i stvaran napredak koji je BiH ostvarila prema ispunjavanju postavljenih ciljeva i uvjeta iz agende ‘5+2’.

Pored one o sudbini OHR-a, organizacija navodi da bi članovi Vijeća sigurnosti mogli usvojiti i posebnu izjavu za medije. Tom izjavom bi se poslala jasna poruka da se potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, da se pozivaju svi politički akteri da poštuju odluke sudova i rezultate oktobarskih izbora, te se izričito odbacuju svi jednostrani pokušaji izmjene ustavnog okvira zemlje. Bez obzira na razmimoilaženja oko OHR-a, organizacija napominje da obnova mandata EUFOR-a u BiH nije upitna.