Dodik najavljuje novi ustav RS, pravnici upozoravaju na moguće posljedice: Jedno pitanje posebno zabrinjava

Najave donošenja novog ustava RS ponovo su otvorile pitanje granica entitetske autonomije, zaštite prava konstitutivnih naroda i budućeg funkcionisanja institucija. Dok ustavni stručnjak Nedim Ademović smatra da se Vijeće naroda može reformisati, ali da zaštita vitalnog nacionalnog interesa mora ostati, pravnik Milko Grmuša upozorava da bi politički mudrije rješenje bilo mijenjanje postojećeg ustava kroz amandmane.

O ovim pitanjima govorili su u emisiji „Plenum“, u kojoj su razmatrani i prijedlozi da Banja Luka bude glavni grad, a Pale prijestolnica RS, kao i moguće promjene nadležnosti Vijeća naroda.

U središtu rasprave našlo se pitanje šta bi novi ustav konkretno donio građanima i gdje su granice ustavnih promjena u entitetu koji je dio ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Ademović: Zaštita vitalnog nacionalnog interesa mora ostati

Advokat i stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović istakao je da RS ima pravo donijeti vlastiti ustav, ali da ta nadležnost nije neograničena. Svaka promjena mora biti usklađena s Ustavom BiH i međunarodnim pravnim standardima.

„Naravno, taj ustav ima određene granice unutar kojih se može kretati. Te granice su prije svega međunarodnopravni standardi, oni koji su inkorporirani u Ustav BiH i sam Ustav BiH, sa posebnim akcentom na neke principe na kojima se temelji BiH“, kazao je Ademović.

Podsjetio je da usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma nije provedeno na predviđeni način, već se o brojnim pitanjima odlučivalo pred Ustavnim sudom BiH. Kao jedan od ključnih primjera naveo je predmet U-5/98, pokrenut 1998. godine, u kojem su razmatrane odredbe entitetskih ustava.

Govoreći o najavama da bi Banja Luka bila definisana kao glavni grad, a Pale kao prijestolnica RS, Ademović je kazao da takva pitanja prvenstveno zavise od političke volje entitetskih vlasti, uz obavezno poštivanje ustavnih ograničenja.

Ipak, smatra da se rasprava o novom ustavu ne bi trebala svesti na politički osjetljive teme, već da građanima treba objasniti kakve bi konkretne koristi imali od novog najvišeg pravnog akta.

„Ponude se na sto teme koje su problematične, koje izazivaju sukob, a uopšte se ne pokušava principijalno objasniti zašto građanima Republike Srpske se daje novi ustav“, istakao je.

Šta će biti s Vijećem naroda?

Posebno važan dio rasprave odnosio se na moguće smanjenje nadležnosti Vijeća naroda RS. Ademović smatra da ovaj mehanizam može biti reformisan, ali upozorava da se zaštita vitalnog nacionalnog interesa ne može jednostavno ukinuti dok je princip konstitutivnosti naroda dio ustavnog poretka BiH.

Prema njegovim riječima, mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa ima važnu ulogu u sprečavanju preglasavanja konstitutivnih naroda kada su ugroženi njihov identitet i temeljna kolektivna prava.

Istovremeno, Ademović je ocijenio da se ovaj institut može zloupotrebljavati radi blokiranja odluka koje ne zadiru u vitalni nacionalni interes.

„Slažem se s činjenicom da na nivou cijele BiH se često takav institut pokušava zloupotrebljavati kada se pokušava spriječiti bilo kakva odluka bez obzira da li ona zaista zadire u vitalni nacionalni interes nekog naroda ili ne“, kazao je.

Međutim, upozorio je i na probleme postojećeg sistema zaštite, navodeći da proceduralni uslovi otežavaju Bošnjacima, Hrvatima i Ostalima da ravnopravno koriste ovaj mehanizam.

Kao moguće rješenje predložio je preciznije definisanje pitanja koja predstavljaju vitalni nacionalni interes, dok bi se o ostalim pitanjima odlučivalo većinom glasova.

„Prema tome, sličan princip bih vidio i u Republici Srpskoj, bilo kojem drugom nivou, gdje zakonodavno tijelo treba i mora da štiti vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda, ali da to ne predstavlja prepreku niti sredstvo, mehanizam blokade funkcionalnosti zakonodavnog tijela“, naglasio je.

Ademović je podsjetio i da odluke visokih predstavnika ostaju na snazi sve dok ih nadležne institucije BiH ne zamijene novim propisima. Eventualni prestanak rada Ureda visokog predstavnika, prema njegovom tumačenju, ne bi automatski značio prestanak važenja ranije donesenih odluka.

Zaključio je da Narodna skupština RS može mijenjati ustavne odredbe koje uređuju Vijeće naroda, ali samo u okviru ograničenja koja proizlaze iz Ustava BiH.

Grmuša: Politički je mudrije mijenjati postojeći ustav

Pravnik Milko Grmuša smatra da bi za RS bilo politički mudrije da postojeći ustav mijenja amandmanima, umjesto da donosi potpuno novi.

Prema njegovoj ocjeni, ustav usvojen 1992. godine tokom godina je prolazio kroz različite promjene i preispitivanja, pa bi eventualne izmjene trebalo provesti ciljano, uz jasno obrazloženje njihovih razloga i posljedica.

„Smatram da je politički mudro za samu Republiku Srpsku da ne donosi novi ustav. Taj ustav je donesen 1992. godine i, kroz različite vrste preispitivanja, uključujući Ustavni sud Bosne i Hercegovine i intervencije visokih predstavnika, opstao je. Ako neke stvari treba mijenjati, onda ih treba mijenjati kroz ustavne amandmane. Ima šta mijenjati“, kazao je Grmuša.

Kao primjere odredbi koje bi trebalo preispitati naveo je pitanje smrtne kazne, koja je, prema njegovim riječima, još predviđena ustavom, iako nije propisana krivičnim zakonikom. Ukazao je i na odredbu o glavnom gradu, navodeći da važeći ustav kao glavni grad RS određuje Sarajevo.

Grmuša smatra da bi ustavne promjene trebale biti usmjerene na jačanje prava građana i unapređenje rada institucija, a ne samo na pitanje nadležnosti i odnosa političkih centara moći.

„U svim dosadašnjim debatama o ustavima u Bosni i Hercegovini sve su se dileme, sukobi i borbe vodili oko ingerencija i moći različitih izvršnih vlasti i političkih elita, a zapravo nije bilo dovoljno rasprave o tome kako te ustave modernizovati, učiniti ih humanijim i približiti ljudima“, rekao je.

Dodao je da bi prije donošenja novog ustava trebalo postići politički konsenzus o formiranju ustavotvorne skupštine, čiji bi zadatak bio izrada novog najvišeg pravnog akta. Građani bi, smatra, na izborima za takvu skupštinu trebali čuti jasne stavove političkih aktera o tome kakav ustav žele.

„Važno je sačekati i pročitati šta će pisati“

Govoreći o političkim motivima za ponovno otvaranje pitanja novog ustava, Grmuša je ocijenio da ova tema političarima može donijeti dodatnu medijsku pažnju i poslužiti kao sredstvo političkog pregovaranja.

„Što se tiče gospodina Dodika kao političara, pogotovo operativnog političara, ova tema je uvijek interesantna jer privlači pažnju javnosti. Dobijate besplatan medijski prostor nakon izbora“, kazao je.

Podsjetio je da je za usvajanje ustavnih amandmana ili novog ustava potrebna dvotrećinska većina narodnih poslanika, za koju smatra da je SNSD i njegovi partneri nemaju.

Kada je riječ o mogućim promjenama Vijeća naroda, Grmuša je naglasio da je prije donošenja zaključaka potrebno sačekati konkretan tekst prijedloga.

„Mislim da je važno pričekati i pročitati šta će pisati. Sve drugo bilo bi nepotrebno izlijetanje i spekulisanje. Ozbiljni ljudi i ozbiljni pravnici to ne rade i ja ću se od toga uzdržati“, poručio je.

Smatra da bi javna rasprava trebala uzeti u obzir i preporuke Venecijanske komisije te pažljivo razmotriti moguće promjene načina rada Vijeća naroda.

Ustav treba štititi građane od vlasti

Grmuša je upozorio da se ključni problemi Bosne i Hercegovine, poput funkcionisanja pravosuđa, vladavine prava i efikasnosti institucija, ne mogu riješiti isključivo izmjenama entitetskih ustava.

„Oko ključnih stvari u Bosni i Hercegovini, a to su pravosuđe, vladavina prava i bolje funkcionisanje cijelog sistema, te stvari je nemoguće urediti Ustavom Republike Srpske ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Potrebno je otvoriti debatu unutar cijele Bosne i Hercegovine o sistemskim problemima koji svima nama otežavaju život“, ocijenio je.

Prema njegovim riječima, ustavne promjene ne bi smjele biti sredstvo političkog nadmetanja, već prilika za unapređenje zaštite građana i ograničavanje moći vlasti.

„Ustav znači zaustaviti, ustaviti vlast. Svaka vlast koja je neobuzdana može napraviti silnu štetu pojedincu koji joj se suprotstavi. U svakom razgovoru o bilo kakvoj ustavnoj promjeni prva i osnovna postavka treba biti zaštita slobode pojedinca, čija jedina limitacija može biti sloboda drugog pojedinca“, poručio je Grmuša.

Obojica sagovornika otvorila su pitanje načina na koji bi se eventualna reforma trebala provesti, ali iz različitih uglova. Dok Ademović insistira na očuvanju ustavnih garancija i mogućnosti reforme Vijeća naroda, Grmuša zagovara oprez i promjene koje bi prije svega unaprijedile funkcionisanje institucija i zaštitu građana.