Njemačka planira radni dan od 12 sati, ali i smanjenje broja radnika s Balkana: Šta to znači za građane BiH?

Njemačka razmatra mogućnost uvođenja radnog dana od 12 sati, istovremeno planirajući prepoloviti godišnju kvotu za dolazak radnika sa zapadnog Balkana, iako joj za velike infrastrukturne projekte nedostaje čak 148.000 stručnih radnika. Promjene bi se mogle direktno odraziti i na građane Bosne i Hercegovine koji već rade u Njemačkoj ili planiraju tamo potražiti posao.

O novim pravilima, mogućnostima zapošljavanja, strožijim ispitima njemačkog jezika, ali i sve većem uspjehu balkanskih pekara, u emisiji “Novi dan” na N1 govorio je novinar Deutsche Wellea Mehmed Smajić, koji se javio iz Njemačke.

Radni dan od 12 sati: Više slobodnih dana ili veći pritisak na radnike?

Njemačka vlada razmatra izmjene Zakona o radnom vremenu kojima bi se omogućilo da zaposleni u određenim slučajevima rade i po 12 sati dnevno.

Smajić je pojasnio da prema važećim propisima radnici uglavnom mogu raditi najviše osam sati dnevno, uz mogućnost produženja na deset sati, pod uslovom da se dodatni sati naknadno nadoknade kraćim radnim vremenom.

U pojedinim djelatnostima, poput hemijske industrije, smjene od 12 sati već su dozvoljene.

“Vlada sada želi omogućiti da se radno vrijeme računa na nivou cijele sedmice, a ne svakog dana posebno. To znači da bi zaposleni nekim danima mogli raditi i po 12 sati, a drugim danima kraće ili imati više slobodnih dana”, objasnio je Smajić.

Njemački kancelar Friedrich Merz podržava takav model, navodeći primjer radnika koji rade po 12 sati, ali samo tri dana sedmično.

Poslodavci smatraju da bi im takva fleksibilnost omogućila lakšu organizaciju poslovanja, posebno u periodima povećanog obima posla.

S druge strane, sindikati upozoravaju na moguće posljedice po zdravlje zaposlenih i njihov porodični život.

Socijaldemokrate insistiraju na tome da se duže smjene mogu uvoditi samo uz jasna pravila, kolektivne ugovore i odgovarajuću zaštitu radnika.

Smajić je naglasio i da duži radni dan ne znači automatski veću platu.

“Zarada zavisi od ugovora i ukupnog broja plaćenih sati. Nova pravila važila bi za sve zaposlene, bez obzira na državljanstvo”, istakao je.

Podsjetio je da bi i dalje morala važiti ograničenja sedmičnog radnog vremena i obavezan odmor između smjena.

Zakon, međutim, još nije promijenjen jer demokršćani i socijaldemokrate nisu postigli dogovor.

Njemačkoj nedostaje 148.000 radnika, osigurano 500 milijardi eura

Dok se raspravlja o produženju radnog vremena, njemačka privreda suočava se s ozbiljnim nedostatkom kvalifikovane radne snage.

Za obnovu mostova, željeznica i digitalizaciju njemačka vlada osigurala je 500 milijardi eura, ali, prema studiji Instituta njemačke privrede, za realizaciju tih projekata nedostaje približno 148.000 stručnih radnika.

“Novac postoji, međutim nema ko to sve sprovesti u djelo”, kazao je Smajić.

Najviše se traže električari, instalateri grijanja i klimatizacije, mehaničari i drugi kvalifikovani majstori.

Prema njegovim riječima, upravo bi se tu mogle otvoriti dodatne mogućnosti za građane BiH koji imaju završene zanate i radno iskustvo.

Problem predstavlja i starenje njemačkog stanovništva, kao i sve manji interes mladih za pojedina zanatska zanimanja.

Prema podacima Savezne agencije za rad koje je iznio Smajić, u septembru je u Njemačkoj radilo približno 546.000 ljudi sa zapadnog Balkana, od kojih više od polovine obavlja poslove koji zahtijevaju stručne vještine.

Uprkos nedostatku radnika, Njemačka planira prepoloviti kvote za zapadni Balkan

Smajić je upozorio na još jednu važnu promjenu koja bi mogla pogoditi građane Bosne i Hercegovine.

Njemačka vlada planira da od naredne godine smanji godišnju kvotu za dolazak radnika prema pravilima za zapadni Balkan, i to sa 50.000 na 25.000.

Takva namjera izazvala je zabrinutost poslodavaca i Savezne agencije za rad.

“Agencija za rad i poslodavci upozoravaju da bi to moglo dodatno pogoršati nedostatak radne snage, a posebno bi to osjetile građevinske firme kojima su potrebni radnici i koje već teško pronalaze kvalifikovane majstore”, objasnio je.

Ipak, naglasio je da mogućnosti za zapošljavanje građana BiH postoje, ali da će njihov dolazak zavisiti od potreba kompanija, važećih pravila i dobijanja radnih dozvola.

Od 1. novembra strožiji uslovi za polaganje njemačkog jezika

Još jedna promjena odnosi se na ispite iz njemačkog jezika, posebno na nivo B1, koji je mnogim migrantima važan za dobijanje stalnog boravka, a kasnije i njemačkog državljanstva.

Prema Smajićevim riječima, od 1. novembra planirano je uvođenje strožijih pravila za test njemačkog jezika za doseljenike, poznat kao DTZ.

Do sada je kandidat mogao dobiti potvrdu o nivou B1 ukoliko ostvari odgovarajući rezultat na govornom dijelu i dijelu koji obuhvata slušanje i čitanje, čak i ako pisani dio ostavi prazan.

Nova pravila trebala bi to promijeniti.

“Za rezultat B1 potrebno je ostvariti nivo B1 u govoru i još jednom dijelu, bilo slušanju ili čitanju ili pisanju. U preostalom dijelu mora se postići najmanje nivo A2”, pojasnio je Smajić.

To znači da kandidati više neće moći potpuno preskočiti pisani dio i ipak dobiti potvrdu o nivou B1.

Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da su pojedini kandidati nezakonito nabavljali ispitna pitanja i odgovore putem interneta, zbog čega se pravila pooštravaju.

Ipak, Smajić je naglasio da vlasti nemaju precizne podatke o broju takvih prevara.

Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice koje je naveo, prošle godine ispit je polagalo približno 318.000 ljudi, a oko 55 posto dostiglo je nivo B1.

“Nova pravila ne znače da svi koji već žive ili rade u Njemačkoj moraju ponovo polagati ispit. Ona su važna prije svega za one kojima je ovaj test potreban kao dokaz znanja jezika”, naglasio je.

Njemačka planira radni dan od 12 sati, ali i smanjenje broja radnika s Balkana

Balkanske pekare osvajaju njemačko tržište: Burek i baklava privlače i Nijemce

Osim promjena na tržištu rada, Smajić je govorio i o sve većoj popularnosti balkanskih pekara u Njemačkoj.

Tradicionalni specijaliteti poput bureka, baklave i drugih peciva privlače sve više kupaca, među kojima nisu samo doseljenici s Balkana nego i Nijemci.

“Jednostavno ponudite ono što nema u njemačkim pekarama, a to jeste burek, baklava, druga peciva, kifle vruće i eto rješenja”, kazao je Smajić.

Objasnio je da se uspjeh ovih pekara zasniva na drugačijoj ponudi, ali i navikama kupaca koji sve češće traže brz i topao obrok.

Iako predstavljaju konkurenciju tradicionalnim njemačkim pekarama, stručnjaci ne smatraju da ugrožavaju njihov opstanak.

Njemačke pekare uglavnom nude veći izbor hljeba i klasičnih peciva, dok balkanske često kombinuju pekaru i manji restoran.

Tačan broj balkanskih pekara nije poznat jer se ne vode u posebnoj statistici.

Smajić je istakao da ovaj trend pokazuje kako tradicionalni porodični recepti i jela mogu postati osnova za pokretanje vlastitog posla u Njemačkoj.

Ipak, i balkanske i njemačke pekare suočavaju se s visokim troškovima energije, zakupa poslovnog prostora i radne snage.

Prema njegovim riječima, ne očekuje se da će balkanske pekare zamijeniti njemačke, nego da će nastaviti privlačiti kupce različitom ponudom.