Hiljade građana BiH vraćene s granice EU, policija ove stvari posebno provjerava

Hrvatska je tokom 2025. godine odbila ulazak za 4.110 državljana BiH. Provjerite koja dokumentacija je potrebna i šta granična policija posebno kontrolira

Hrvatske granične službe tokom 2025. godine odbile su ulazak za 4.110 državljana Bosne i Hercegovine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Gotovo svi slučajevi zabilježeni su na kopnenim graničnim prelazima, a razlozi za vraćanje putnika mogu biti različiti, od prekoračenja dozvoljenog boravka do neispunjavanja uslova za ulazak u zemlje Schengena.

Iako građani BiH s biometrijskim pasošima od 2010. godine mogu bez vize putovati u schengenski prostor radi kratkotrajnog boravka, to ne znači da im je prelazak granice automatski zagarantovan. Prema podacima Evropske komisije, tokom 2024. godine u svim državama Evropske unije evidentirano je 5.070 odbijanja ulaska državljanima BiH, što je povećanje od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kako piše GPMaljevac, pravila Schengenskog graničnog zakonika i hrvatski propisi preciziraju uslove koje putnici moraju ispuniti, ali i situacije u kojima im granična policija može uskratiti ulazak.

Koliko dugo građani BiH mogu boraviti u Schengenu?

Jedan od razloga za odbijanje ulaska jeste prekoračenje dozvoljenog perioda boravka. Državljani BiH koji nemaju dozvolu boravka ili dugoročnu vizu neke od schengenskih država mogu u tom prostoru provesti najviše 90 dana tokom bilo kojeg perioda od 180 dana. To pravilo ne podrazumijeva jednostavno smjenjivanje tri mjeseca boravka i tri mjeseca izvan Schengena.

NASTAVAK VIJESTI ISPOD OGLASA

Prilikom kontrole računa se svaki dan proveden na području Schengena u prethodnih 180 dana. Ako je osoba već iskoristila dozvoljenih 90 dana, njen novi ulazak može biti odbijen bez obzira na to ima li važeći pasoš, dovoljno novca ili potvrđenu rezervaciju smještaja. Za boravak na osnovu važeće boravišne dozvole ili dugoročne vize primjenjuju se drugačija pravila obračuna dana.

Pasošu nije istekao rok, ali ulazak ipak može biti odbijen

Važeći pasoš nije uvijek dovoljan za prelazak granice. Prema schengenskim pravilima, putna isprava u pravilu mora važiti najmanje tri mjeseca nakon planiranog izlaska iz schengenskog prostora. Osim toga, pasoš mora biti izdat u posljednjih deset godina.

Bezvizni režim za državljane Bosne i Hercegovine odnosi se na nosioce biometrijskih pasoša. Zbog toga se može dogoditi da putnik ima pasoš kojem još nije istekao rok važenja, ali ipak ne ispunjava propisane uslove za ulazak.

Granična policija može tražiti dokaze o putovanju

Prilikom prelaska granice policijski službenici mogu postavljati pitanja o odredištu, razlogu dolaska, trajanju boravka i osobi kod koje putnik namjerava odsjedati. U određenim situacijama mogu zatražiti hotelsku rezervaciju, adresu domaćina, pozivno ili garantno pismo, povratnu kartu ili dokumente koji potvrđuju nastavak putovanja.

Schengenski granični zakonik propisuje da državljani trećih zemalja moraju biti u mogućnosti dokazati svrhu i uslove planiranog boravka. Primjera radi, ukoliko putnik navede da ide kod prijatelja, ali ne zna njegovu adresu, prezime ili koliko namjerava ostati, policija može provesti dodatne provjere.

Nepostojanje hotelske rezervacije samo po sebi nije razlog za automatsko odbijanje ulaska. Međutim, ukoliko se na osnovu svih okolnosti ne može vjerodostojno utvrditi svrha putovanja, putnik može biti vraćen s granice.

Posebne provjere zbog sumnje na ilegalni rad

Bezvizni režim omogućava turistička i druga kratkotrajna putovanja, ali ne daje automatsko pravo na zaposlenje u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji ili drugim državama Schengena. Ako osoba tvrdi da putuje turistički, a granična policija posumnja da zapravo namjerava raditi bez odgovarajuće dozvole, može uslijediti detaljnija kontrola.

Posjedovanje radne odjeće ili alata samo po sebi nije dokaz da neko namjerava ilegalno raditi. Ipak, ukoliko se to poveže s nejasnim odgovorima o smještaju, informacijama o mogućem poslodavcu ili drugim okolnostima, policija može zaključiti da navedeni razlog putovanja nije vjerodostojan. U tom slučaju odbijanje ulaska može se temeljiti na nemogućnosti dokazivanja svrhe i uslova boravka.

Koliko novca treba imati prilikom prelaska granice?

Jedan od uslova za ulazak jeste i posjedovanje dovoljno finansijskih sredstava za planirani boravak i povratak. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova kao referentni iznos navodi 70 eura po danu boravka. Za putnike koji imaju ovjereno garantno pismo, dokaz o plaćenom turističkom aranžmanu ili drugu odgovarajuću potvrdu, taj iznos može biti smanjen na 30 eura dnevno.

Ukoliko garant službeno preuzima sve troškove boravka i odlaska iz Hrvatske, putnik može biti oslobođen dokazivanja navedenog iznosa. Međutim, propisani iznos ne mora nužno biti u gotovini. Finansijska sredstva mogu se dokazivati i na druge prihvatljive načine, uključujući stanje na bankovnom računu ili kartice, zavisno od okolnosti kontrole.

Zabrana ulaska i provjere u sigurnosnim bazama

Uredna dokumentacija i dovoljno novca ne garantuju ulazak osobi za koju postoji zabrana evidentirana u Schengenskom informacijskom sistemu (SIS). Riječ je o sistemu u kojem se, između ostalog, nalaze upozorenja povezana s ranijim odlukama nadležnih institucija o odbijanju ulaska ili migracijskim postupcima.

Postojanje takvog upozorenja jedan je od razloga zbog kojih državljanin treće zemlje može biti odbijen na granici. Osim SIS-a, nadležni organi mogu provjeravati i nacionalne baze podataka.

Posebnu pažnju policija posvećuje vjerodostojnosti putnih isprava. Korištenje falsifikovanog, izmijenjenog ili tuđeg pasoša može dovesti do odbijanja ulaska, kao i upotreba lažne vize ili boravišne dozvole kada su takvi dokumenti potrebni. Problem može nastati i ako je pasoš ranije prijavljen kao izgubljen ili ukraden, a njegov vlasnik ga naknadno pronađe i nastavi koristiti bez prethodnog regulisanja statusa dokumenta.

Ulazak može biti odbijen i iz sigurnosnih razloga

Schengenska pravila predviđaju mogućnost odbijanja ulaska osobama za koje nadležni organi utvrde da predstavljaju prijetnju javnom poretku, unutrašnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima neke od država članica.

Takva odluka ne može se donositi proizvoljno, već mora imati odgovarajuću pravnu osnovu i konkretno obrazloženje.

NASTAVAK VIJESTI ISPOD OGLASA

Šta donosi novi EES sistem?

Uvođenjem sistema ulaska i izlaska iz Evropske unije, poznatog kao EES (Entry/Exit System), dodatno su uređene kontrole putnika na koje se ovaj sistem primjenjuje. EES omogućava evidentiranje ulazaka i izlazaka, a u propisanim slučajevima predviđeno je i prikupljanje biometrijskih podataka.

Schengenski granični zakonik obavezuje putnike na davanje takvih podataka kada je to potrebno za otvaranje njihovog dosjea u sistemu. Odbijanje propisane procedure može predstavljati prepreku za ulazak, čak i kada putnik ima svu ostalu potrebnu dokumentaciju.

Putnici imaju pravo znati zašto su vraćeni

Ukoliko granična policija odluči odbiti ulazak, putniku mora biti dostavljena obrazložena odluka s tačno navedenim razlogom. Prema Schengenskom graničnom zakoniku, za to se koristi standardizirani obrazac u kojem se navodi osnova za odbijanje ulaska. Razlozi mogu uključivati nevažeći pasoš, nedovoljno dokaza o svrsi putovanja, prekoračenje dozvoljenog boravka, nedostatak finansijskih sredstava ili upozorenje u SIS-u.

Putnik ima pravo na žalbu u skladu s propisima države koja je donijela odluku. Ipak, žalba sama po sebi ne odgađa izvršenje odluke, što znači da osoba u pravilu mora napustiti granični prelaz i vratiti se, dok se žalbeni postupak vodi naknadno.

Više od 4.000 državljana BiH odbijeno na hrvatskoj granici

Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska tokom 2025. godine evidentirala ukupno 12.090 odbijanja ulaska državljanima zemalja koje nisu članice Evropske unije. Od tog broja, 4.110 slučajeva odnosilo se na državljane Bosne i Hercegovine. Zbog toga se građanima prije putovanja preporučuje da, osim roka važenja pasoša, provjere i broj dana koje su već proveli u Schengenu. Također je potrebno imati jasne informacije o odredištu, trajanju i svrsi putovanja, kao i mogućnost dokazivanja da raspolažu odgovarajućim sredstvima za boravak i povratak.

Bezvizni režim, iako omogućava slobodnije kratkotrajno putovanje, ne oslobađa putnike obaveze ispunjavanja svih propisanih uslova za prelazak vanjske granice Evropske unije.