Austrija isplaćuje i dvostruko veće penzije nego Njemačka: U čemu je tajna sistema koji donosi više novca penzionerima

Austrijske penzije znatno su veće nego njemačke, a razlika je posebno vidljiva kada se uporede prosječni mjesečni iznosi za muškarce i žene. Iza toga stoji drugačiji model penzijskog osiguranja, veći doprinosi i širi obuhvat zaposlenih.

Prema podacima Austrijskog fonda za penzijsko osiguranje, prosječna starosna penzija u Austriji 2025. godine iznosila je 2.434,77 eura mjesečno za muškarce i 1.705,26 eura za žene.

Poređenja radi, prema najnovijim dostupnim podacima Njemačkog penzijskog osiguranja, prosječna mjesečna isplata penzije osiguranim penzionerima u Njemačkoj 1. jula 2025. iznosila je 1.208 eura. Za muškarce je prosjek bio 1.390 eura, a za žene 1.016 eura.

Prema najavi austrijskog parlamenta, penzije će dodatno rasti i 2027. godine. Nakon povećanja od 2,7 posto u 2026. za ukupne penzijske prihode do 2.500 eura, penzije će 2027. biti povećane za 2,95 posto za ukupne penzijske prihode do 6.930 eura.

Za penzijske prihode iznad tog praga povećanje je ograničeno na 204,44 eura. Referentni iznosi za dodatke na penzije, namijenjene osiguravanju minimalnih sredstava za život, porast će za 3,3 posto. Parlamentarne rasprave o ovim usklađivanjima završene su u julu 2026. godine.

Zašto su penzije u Austriji veće?

Ključna razlika leži u strukturi penzijskog osiguranja. Austrijski obavezni penzijski sistem obuhvata gotovo sve zaposlene, uz uporedive uslove za plaćanje doprinosa i ostvarivanje prava na penziju.

U Njemačkoj postoje odvojeni penzijski sistemi za različite profesionalne grupe. Većina samozaposlenih osoba, naprimjer, nije obavezna uplaćivati doprinose u državni sistem penzijskog osiguranja, dok državni službenici imaju poseban penzijski sistem.

Doprinosi za penzijsko osiguranje u Austriji također su veći. Zaposleni i poslodavci zajedno izdvajaju 22,8 posto bruto plaće, dok u Njemačkoj taj udio iznosi 18,6 posto.

Postoje i razlike u uslovima za penzionisanje

Austrija je tokom posljednjih nekoliko decenija više puta reformisala penzijski sistem. Iako su uvedena izdašnija penzijska prava, reforme su podrazumijevale i povećanje starosne granice za odlazak u penziju.

Za muškarce ona već iznosi 65 godina. Od 2024. godine postepeno se povećava i starosna granica za žene, sa 60 na 65 godina. Za mlađe generacije žena standardna starosna granica također će iznositi 65 godina.

Razlika postoji i u minimalnom periodu uplaćivanja doprinosa potrebnom za ostvarivanje prava na penziju. U Austriji on iznosi 15 godina, dok je u Njemačkoj potrebno pet godina.

Ova razlika utječe i na statistički prosjek. U Njemačkoj u obračun ulaze i penzije osoba koje su doprinose uplaćivale relativno kratko, dok osoba s deset godina uplata u Austriji ne bi ispunila navedeni minimalni uslov za penziju.

Pored toga, penzije u Austriji u potpunosti podliježu oporezivanju, a način usklađivanja penzija razlikuje se od njemačkog sistema.

Može li Njemačka preuzeti austrijski model?

Stručnjaci upozoravaju da direktno poređenje dvije zemlje nije jednostavno. U Austriji mnogi penzioneri najveći dio svojih prihoda dobijaju iz državnog penzijskog sistema, dok u Njemačkoj veću ulogu imaju profesionalni i privatni penzijski sistemi.

Dvije zemlje razlikuju se i po poreznim propisima, individualnoj historiji osiguranja i metodama statističkog evidentiranja.

Zagovornici reformi u Njemačkoj ukazuju na austrijski model, u kojem su državni službenici, samozaposleni i zaposleni u znatno većoj mjeri obuhvaćeni jedinstvenim sistemom. Kritičari, međutim, smatraju da se taj model ne može jednostavno preslikati jer su se penzijski sistemi dvije zemlje historijski razvijali na različite načine.