Izvještaj OHR-a o stanju u BiH: Blokade iz RS-a vode ka odvajanju od Bosne i Hercegovine

Opstrukcija, uglavnom iz vlasti Republike Srpske, slabi državne institucije i vodi ka de facto odvajanju entiteta od BiH, navodi se u 70. izvještaju Ureda visokog predstavnika Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra.

Klix.ba je imao uvid u izvještaj koji će biti pročitan na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u Bosni i Hercegovini koja će se održati 30. oktobra.

Izvještaj po prvi put potpisuje v.d. visokog predstavnika Louis Crishock, koji je na tu poziciju imenovan nakon što nije imenovan nasljednik Christiana Schmidta, koji je u maju ove godine podnio ostavku.

U ovom dokumentu Crishock izdvaja tri ključna događaja: Opće izbore 4. oktobra, reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i nastavak opstrukcije rada državnih institucija.

Kako navodi, direktni napadi na ustavni poredak koji su obilježili početak 2025. godine u ovom periodu bili su manje izraženi, ali su se institucionalna opstrukcija i zapaljiva politička retorika nastavili, “uglavnom iz krugova Vlade Republike Srpske”.

“Ove uporne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispune svoje zakonske obaveze i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one jačaju scenarij de facto odvajanja”, piše u izvještaju.

Kvorumi, imenovanja i novac

Prema izvještaju, opstrukcija je uključivala blokiranje zakonodavne agende uskraćivanjem kvoruma u parlamentu, što je dovelo do malog broja usvojenih zakona, kašnjenja imenovanja te ograničenja u finansiranju i zapošljavanju u državnim institucijama.

Tome se dodaje neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka državnog pravosuđa, uključujući odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini.

Crishock upozorava da mnoge institucije i dalje rade, ali im u različitoj mjeri nedostaju ljudi, novac, odluke ili ovlasti da obavljaju svoj posao.

“Nastalu disfunkciju potom upravo oni koji joj doprinose koriste kako bi doveli u pitanje potrebu postojanja institucija na državnom nivou ili opravdali dalje osporavanje njihovog autoriteta”, navodi se.

Iako je formalna podjela nadležnosti po Ustavu ostala ista, sposobnost državnih institucija da te nadležnosti vrše se, kako piše, “progresivno smanjuje”. Primijećeni su i pokušaji da se u RS-u uspostave pravna i institucionalna rješenja koja odgovaraju nadležnostima države, što bi moglo dovesti do “puzajućeg de facto odvajanja” od BiH.

Vijeće ministara BiH je redovno održavalo sjednice, ali je jedini usvojeni zakon u izvještajnom periodu bio budžet za 2026. godinu.

OHR ocjenjuje da je praksa da se zakoni ne šalju u parlament bez punog konsenzusa u Vijeću ministara “više puta i sistematski korištena kao alat za institucionalnu opstrukciju”.

Nije bilo dogovora ni o zakonima o VSTV-u i sudovima, koji su uslov za otvaranje pristupnih pregovora s EU, kao ni o glavnom pregovaraču.

Dom naroda PSBiH je, kako se navodi, ostao praktično blokiran zloupotrebom pravila o kvorumu, jer su delegati SNSD-a, sami ili zajedno s delegatima HDZ-a BiH, više puta napuštali sjednice. Zbog različitih većina u dva doma, više prijedloga usvojenih u Predstavničkom domu zaustavljeno je u Domu naroda.

Mjesto ministra sigurnosti BiH upražnjeno je od 28. januara 2025. godine, nakon hapšenja prethodnog ministra zbog korupcije, a predsjedavajuća Vijeća ministara nije predložila kandidata. Novi ministar se, prema izvještaju, može očekivati tek s formiranjem novog Vijeća ministara.

Budžet kasnio osam mjeseci

Budžet institucija BiH za 2026. godinu usvojen je 27. jula, gotovo osam mjeseci nakon roka. Ukupno iznosi 2,559 milijardi KM, od čega su rashodi institucija 1,580 milijardi KM.

U izvještaju se navodi da je državni budžet u posljednjih 25 godina na vrijeme usvojen samo pet puta, posljednji put prije deset godina, te da je već više od decenije zaključan na približno istom nivou, dok entitetski budžeti stalno rastu. Takav trend, upozorava Crishock, prijeti de facto prijenosom ovlasti s države na entitete.

Fiskalno vijeće sastalo se samo jednom, 27. aprila, kada je okvir za 2026-2028. usvojen 11 mjeseci nakon roka. Okvir za 2027-2029. još nije usvojen, pa visoki predstavnik očekuje da će institucije od 1. januara ponovo biti na privremenom finansiranju.

Upravni odbor UIO je, kako piše, dao skroman rezultat. Predstavnici RS-a više od tri godine blokiraju kvartalno usklađivanje koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza, čime je Federaciji BiH nanesena šteta veća od 150 miliona KM.

RS blokira i poravnanje međuentitetskih dugova kojim bi ta šteta bila nadoknađena. Nema ni trajne metodologije za raspodjelu prihoda od putarine, pa se u rezervama gomila 128 miliona KM umjesto da se troši na izgradnju cesta.

Blokade imaju i međunarodne posljedice. MONEYVAL je 19. juna BiH vratio na takozvanu sivu listu zbog neusvajanja zakona o oduzimanju imovine, zakona o ciljanim finansijskim sankcijama i registra stvarnih vlasnika, a sve to, prema izvještaju, blokiraju predstavnici iz RS-a na državnom nivou.

RS se protivi i uspostavi državnog regulatora za gas, zbog čega BiH ima najlošiji rezultat među članicama Energetske zajednice. RS je zadržao i jednostrano umanjen doprinos Javnoj korporaciji Željeznice BiH.

Državna imovina i Ustavni sud

Na pitanju državne imovine nije bilo nikakvog napretka. Vlasti RS-a i dalje ne priznaju odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini i ne upisuju vlasništvo države, kao ni perspektivnu vojnu imovinu. Pravobranilaštvo BiH trenutno vodi oko 2.200 aktivnih predmeta o državnoj imovini, a taj broj raste. U Federaciji BiH vlasti se, kako piše, više trude poštovati zabranu raspolaganja, ali neujednačeno.

Ustavni sud BiH je 25. septembra u predmetu o Varešu utvrdio da raspolaganje državnom imovinom nije samo prodaja, nego i promjena namjene državnog šumskog zemljišta, kao i dozvole i koncesije koje to omogućavaju.

Na sjednici 24. i 25. septembra Sud je, po zahtjevu Denisa Zvizdića, utvrdio da su stavke u budžetima RS-a za 2025. i 2026. godinu za lobističke ugovore neustavne i zabranio sva plaćanja po tim ugovorima.

Vlasti RS-a i dalje ne imenuju dvoje sudija Ustavnog suda iz tog entiteta. Ni Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije prije izbora izabrao dvoje sudija, pa Valerija Galić i Mirsad Ćeman, iako su napunili 70 godina, ostaju na funkciji do imenovanja nasljednika.

Dodik najavio novi ustav RS-a

Iako mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija, Milorad Dodik je, kako se navodi, ostao centralni politički akter. U postizbornom obraćanju obećao je kontinuitet politike SNSD-a i ponovio namjeru da RS-u vrati nadležnosti u oblasti odbrane, kontrole granica, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja, te da ograniči ovlasti državnog pravosuđa. Najavio je i inicijativu za usvajanje novog Ustava RS-a 9. januara, a raniji pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava proglašen je neustavnim.

Dodik je, prema izvještaju, nastavio promovisati narativ o nemogućnosti mirnog suživota Bošnjaka i Srba, pozivajući se na “sukob civilizacija”, i nagovještavati otcjepljenje ako se politički ciljevi ne ostvare. Dvanaestog maja ponovio je da bi nametanje zakona o državnoj imovini odmah pokrenulo otcjepljenje RS-a.

Narodna skupština RS-a je u maju i julu usvojila dvije deklaracije kojima traži zatvaranje OHR-a, poništavanje postdejtonskih reformi i raspodjelu državne imovine entitetima. NSRS je 9. jula izmijenio Krivični zakonik RS-a tako da je javno isticanje i veličanje zastava i simbola Armije RBiH kažnjivo zatvorom do tri, odnosno do pet godina ako je narušen javni red. Visoki predstavnik navodi da te izmjene krše državne zakone, a Ustavni sud BiH ih trenutno razmatra.

MUP RS-a je 23. juna potpisao novi memorandum o saradnji s moskovskom policijom, čiji tekst nije objavljen, pa ostaje da se vidi je li u skladu s ustavnim i pravnim okvirom.

Smrt Ratka Mladića 27. augusta, kako piše, ponovo je otvorila podjele o ratu. Nakon toga su se u RS-u pojavili murali i grafiti koji ga veličaju, a u Bratuncu, dan nakon njegove smrti, i grafit “Svi Srbi su Ratkovi vojnici”. Komemoraciji u Domu Vojske Srbije u Beogradu 5. septembra prisustvovali su i zvaničnici RS-a, a sahrana 7. septembra okupila je hiljade ljudi i imala elemente službenih i vojnih počasti.

Izvještaj navodi i podijeljene reakcije u Predsjedništvu BiH. Željka Cvijanović pohvalila je Mladićevu ratnu ulogu i uslove njegovog pritvora opisala kao nehumane, Željko Komšić kritikovao je prisustvo rukovodstva RS-a sahrani, a Denis Bećirović osudio je veličanje Mladića kao direktnu uvredu žrtvama genocida.

OHR podsjeća da su negiranje ratnih zločina i veličanje počinilaca krivična djela po Krivičnom zakonu BiH, ali da je za procesuiranje potrebna akcija Tužilaštva BiH. Istovremeno su bošnjački političari u RS-u zbog komentara o Mladiću bili pod pritiskom, a neki su smijenjeni. Pod istragom Tužilaštva i MUP-a RS-a našao se i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, što njegovi predstavnici vide kao pritisak.

Izbori bez većih problema, ali uz manju izlaznost

Na izborima su prvi put u cijeloj zemlji korištene nove tehnologije, bez većih tehničkih problema, a biometrijska identifikacija bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva. Izlaznost je bila 42,02 posto, u odnosu na 50,43 posto 2022. godine, što se dijelom pripisuje upravo biometrijskoj provjeri.

Crishock navodi da je kampanju obilježila populistička i nacionalistička retorika te zloupotreba javnih resursa, a CIK je dobio malo ili nimalo podrške drugih institucija i odgovor na zahtjeve za dodatno osoblje.

Preliminarni rezultati pokazuju dominaciju etničkih stranaka, a SNSD ostaje najjača stranka u RS-u. Očekuje se dugo formiranje vlasti i mogući zastoj na evropskom putu.

Spomenici, Mostar i OHR

Predsjedništvo BiH je 29. juna, glasovima Bećirovića i Komšića, imenovalo četiri nova člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Cvijanović je odluku proglasila destruktivnom po vitalni interes RS-a, NSRS je to potvrdio, a Bećirović se obratio Ustavnom sudu. U Mostaru su sporovi oko imenovanja doveli do bojkota sjednica Gradskog vijeća od Kluba Bošnjaka.

Na kraju se još navodi da OHR za 2026/27. ima budžet od 5.974.770 eura, a blizu 700.000 eura ostalo je nenaplaćeno jer neke zemlje nisu uplatile doprinose.