Iako je Vlada FBiH većinski vlasnik u Igmanu, Pretisu i Binasu: Realna prijetnja da privatni kapital blokira strateške odluke u namjenskoj industriji

Tri bh. kompanije namjenske industrije, konjički Igman, vogošćanski Pretis i bugojanski Binas, nalaze se pred sudbonosnim sedmicama nakon što je Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH zakonski naložila velikim privatnim igračima da upute javne pozive za preuzimanje preostalih dionica i Raportovi izvori tvrde da bi konačan epilog mogao rezultirati i ‘crnim scenarijem’.

Podsjećamo, za konjički Igman obavezujući nalog izdat je za biznismene Muharema Ahmetlića i Ahmeda Ahmetlića, dok je za fabrike Pretis i Binas nalog upućen sarajevskoj firmi Sikto iza koje stoji američki Regulus Global. Ovaj nalog izdat je zato što su ovi privatni investitori kupovinom na berzi prešli dvadeset i pet posto vlasništva, što ih po zakonu automatski obavezuje da upute javni poziv i ponude otkup svim preostalim vlasnicima dionica.

Vlada FBiH bi mogla izgubiti dosadašnji komoditet

Međutim, uprkos nekim tvrdnjama da je u ovom slučaju država, odnosno Vlada FBiH sigurna jer i dalje drži kontrolni paket od 51 posto dionica, izvor Raporta blizak jednoj od ovih firmi namjenske industrije upozorava da se iza ovih odluka i procesa koji će uskoro uslijediti krije opasan scenario koji u potpunosti mijenja unutrašnju strukturu moći i daje ogromnu snagu u ruke privatnicima da sami određuju buduću sudbinu cjelokupne namjenske industrije u FBiH.

Naš izvor pojašnjava zašto bi uprkos tome što FBiH ima neotuđivi, većinski udio u ove tri kompanije ipak, moglo doći do blokade pri donošenju strateških odluka u tim firmama.  

Naime, ako mali dioničari i fondovi pokleknu pred ponudom koja će uskoro uslijediti za njihove dionice,  nestat će, tvrdi Raportov sagovornik, komoditeta koji je Vlada FBiH do sada s 51 posto udjela imala u ove tri strateški važne kompanije za FBiH.

U tom slučaju udjeli u tri firme, svest će se sjedne strane na Vladu FBiH kao većinskog vlasnika, a s druge u slučaju Igmana na Ahmetiće, a Pretisa i Binasa na firmu Sikto, odnosno američki Regulus.

Prema Zakonu o privrednim društvima Federacije BiH, država sa svojih 51 posto može bez problema imenovati direktora, Nadzorni odbor i voditi svakodnevne poslove, kao i većinskim glasom donositi određene odluke na skupštinama dioničara ovih društava.

No, za svaku krupnu i stratešku odluku zakonski je striktno propisana dvotrećinska većina, odnosno 66, 67 posto glasova dioničara prisutnih na sjednici Skupštine.

Do sada je Vlada mogla osigurati tu većinu, ali ukoliko veliki dioničari ‘usisaju’ sve dionice u ove tri kompanije, onda privatnici  dobijaju takozvanu blokirajuću manjinu i pravo veta.

Izmjene statuta, reorganizacija, dokapitalizacija  pod znakom pitanja

Naravno, to se ne odnosi na sve odluke pojašnjava Raportov sagovornik, ali se primjerice odnosi na izmjene statuta u ove tri firme, odluke za reorganizaciju ili dokapitalizaciju, ili za razvojne kredite, što su oblasti u kojima bi većinski vlasnici privatnog kapitala mogli blokirati procese.

Izvor Raporta pojašnjava da stvarni interes privatnika u takvom, potencijalnom manevru  ne bi bio da unište fabrike ili blokiraju državu , jer bi tako izgubili svoj uloženi novac. Njihov cilj bi bio da pravo veta iskoriste kao najmoćnije oružje za ucjenu kako bi natjerali državu da sa njima dijeli stvarnu ekonomsku i upravljačku moć.

Prije svega, ocjenjuje Raportov sagovornik, privatni kapital će sigurno tu moć usloviti većom kontrolom nad višemilionskim ugovorima za izvoz oružja, kadrovskim rješenjima ili krojenjem cijena repromaterijala.

Naš izvor tvrdi da u prilog tome da je tržište kapitala u paničnom iščekivanju konačnog raspleta, idu i informacije o nedavnom propalom pokušaju na Sarajevskoj berzi, gdje je  jedan od fondova bezuspješno pokušao prodati paket od  26 000 dionica Igmana vrijedan 4,5 po miliona maraka po cijeni od 178 maraka po dionici.

Kupaca na aukciji nije bilo,a naš sagovornik ističe da je tačna informacija plasirana u medijima da svi investitori sada taktički čekaju da veliki igrači zvanično objave ponudu sa tačnom cijenom koju će morati iskeširati za svaku pojedinačnu dionicu u tri firme.

Tako je u FBiH moguć scenarij u kojem vlasnici privatnog kapitala u namjenskoj industriji ne moraju otimati firme od države, jer je dovoljno da kroz zakonsku proceduru ‘usisaju’ male dioničare, naprave neprobojan zid od 49 posto udjela u tri firme i dovedu FBiH u situaciju da u svojim firmama moli za dopuštenje pri svakom strateškom koraku, jer određene odluke neće moći izglasati sama.

Na pitanje, šta može učiniti FBiH da izbjegne ovu mogućnost, naš sagovornik ističe da ne može ništa ukoliko ostali dioničari odluče da prodaju svoje dionice.

Jer, nastavlja izvor Raporta i Parlament FBiH kada je 2015.godine, na prijedlog Vlade FBiH pod vodstvom tadašnjeg premijera Fadila Novalića, usvojio Zakon o privrednim društvima nije pitao zbog čega u taj zakon  nije ugrađen nijedan mehanizam kojim bi FBiH sačuvala pravo veta u sektoru namjenske industrije bez obzira na procente na berzi, te je kako naglašava, uprkos određenim zahtjevima EU i MMF-a u vezi s tim zakonom, trebalo naći načina da se firme namjenske industrije sačuvaju od mogućih blokada od privatnog kapitala, koje su kaže sasvim izvjesne ako se ostvari scenarij velike kupovine dionica.