BBC objavio veliku analizu: Kako su Orban i Vučić izgubili vlast nakon godina političke dominacije

Britanski BBC objavio je opširnu analizu političkih promjena u Mađarskoj i Srbiji, povlačeći paralele između pada dugogodišnjih lidera Viktora Orbana i Aleksandra Vučića. Prema ovoj analizi, ključnu ulogu u njihovom političkom porazu imali su studentski pokreti, digitalna mobilizacija mladih i velika izlaznost na izborima.

Kada su se u novembru prošle godine sastali u Subotici i uz burek razgovarali o strateškim energetskim projektima, Orban i Vučić teško su mogli pretpostaviti da bi se njihova politička dominacija mogla završiti u tako kratkom roku.

Orban je prvi izgubio vlast u aprilu, kada je njegovu stranku porazila Tisza, predvođena Péterom Magyarom. Nekoliko mjeseci kasnije, prema navodima BBC-a, i u Srbiji je Studentska lista ostvarila ubjedljivu pobjedu na parlamentarnim izborima.

Iako se ova dva pokreta značajno razlikuju, jer je Tisza snažno vezana za svog lidera, dok srpski studenti insistiraju na horizontalnoj strukturi bez istaknutog vođe, BBC ističe nekoliko zajedničkih faktora njihovog uspjeha. Među njima su tehnološki pismena omladina, organizacija na terenu i rekordna izlaznost birača.

U Mađarskoj je na izbore izašlo 79 posto birača, a u Srbiji 69 posto. Prema analizi BBC-a, značajnu ulogu u mobilizaciji imala je upotreba digitalnih alata i vještačke inteligencije za analizu prethodnih izbornih ciklusa, prepoznavanje mogućih izbornih nepravilnosti i raspoređivanje velikog broja posmatrača na biračka mjesta.

Važan faktor bila je i saradnja građanskih organizacija iz dvije zemlje. Mađarska građanska akciona grupa DE organizovala je ljetne radionice za srpske studente, a nedavno je uputila i 70 akreditovanih posmatrača na biračka mjesta u Vojvodini.

Zajednička strategija podrazumijevala je unaprijed označavanje biračkih mjesta na kojima su raniji izborni rezultati ukazivali na moguće nepravilnosti, poput kupovine glasova, zastrašivanja birača ili takozvanog “bugarskog voza”.

“Od 16 sati na dan izbora uočili smo grupe maskiranih huligana, Vučićevih pristalica, kako se okupljaju u blizini biračkih mjesta. Odmah smo poslali mobilne timove i počeli sve dokumentovati i snimati kamerama”, izjavio je za BBC studentski aktivista iz Subotice Péter Klemm.

Na svakom kritičnom biračkom mjestu bilo je angažovano između 20 i 30 dobro organizovanih volontera, što je, prema ocjeni učesnika akcije, imalo snažan odvraćajući efekat.

Vučić je na vlasti proveo 14 godina, dok je Orban Mađarskom vladao 16 godina. Iza sebe su ostavili duboko podijeljena društva, snažan utjecaj na državne institucije i bliske odnose s Moskvom i Pekingom. Obojica su, navodi BBC, imali i snažnu podršku Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini.

Postojala je bojazan da njihovo napuštanje vlasti neće proteći mirno. Ipak, Vučić je poraz priznao u nedjelju navečer, u 21:30 sati, na način koji je BBC uporedio s Orbanovim obraćanjem nakon izbora 12. aprila.

Prema informacijama do kojih je došao BBC, dvojica lidera razgovarala su telefonom tokom izborne noći. Izvori tvrde da su obavljena dva poziva te da je Orban savjetovao Vučića da ne koristi silu protiv građana i demonstranata.

Vučić je negirao da je razgovarao s Orbanom prije obraćanja javnosti, ali je potvrdio da su kasnije razgovarali, u 23:15 sati. Orbanov predstavnik odbio je komentarisati ove navode za BBC.

Zanimljiva je i podudarnost u izbornim rezultatima. Studentska lista osvojila je 140 mandata u Skupštini Srbije, koja ima 250 mjesta, dok je Magyarova Tisza osvojila isti broj mandata u mađarskom parlamentu, koji broji ukupno 199 zastupničkih mjesta.

Péter Magyar bio je jedini evropski političar koji je tokom izborne noći direktno pozvao srpske studente i čestitao im pobjedu.

“Rezultat mađarskih izbora bio nam je jasan dokaz da je put kojim idemo ispravan”, rekao je predstavnik Studentske liste Ilija Srdanović.

Nakon izbornog poraza, pred Vučićem i Orbanom otvara se i pitanje moguće pravne odgovornosti. Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji, kao i novoosnovano specijalno tijelo u Mađarskoj, pripremaju istrage koje se odnose na sumnje u zloupotrebu položaja i visoku korupciju.

Jedna od ključnih tačaka tih istraga mogla bi biti željeznička infrastruktura. Mađarske kompanije bliske Orbanu bile su uključene u radove povezane s novosadskom željezničkom stanicom. Upravo je urušavanje betonske nadstrešnice 1. novembra 2024. godine, u kojem je poginulo 16 osoba, postalo jedna od prekretnica koje su pokrenule masovni studentski bunt u Srbiji.

“Godinama je u Evropi vladalo uvjerenje da što su duže Orban i Vučić na vlasti, to njihovi režimi postaju jači. Zapravo su sve vrijeme slabili. Onog trenutka kada je društvo pronašlo svoj glas i artikulisalo otpor, povratka više nije bilo”, zaključio je Áron Timar iz grupe DE.