Šta znamo o budućoj vlasti: Političko šarenilo sve izvjesnije

Zvanični pregovori o vlasti tek predstoje, ali neformalni razgovori već oblikuju ishod. Poruka Bakira Izetbegovića poslije sjednice Glavnog odbora SDA u Zenici pokazuje da je SDP partner na državnom nivou, ali ne i u Federaciji BiH.

Zvanični pregovori o formiranju buduće vlasti na svim nivoima tek predstoje, no sastanci i razgovori koji se u međuvremenu vode ništa manje nisu važni za konačan ishod, iako im politički zvaničnici ne pridaju veću pažnju.

Sve dosadašnje poruke političkih lidera u BiH o budućoj vlasti izuzetno su oprezne i ograđujuće. Dosadašnji neformalni sastanci svode se na početno “ispitivanje snaga”, iako baš takvi susreti rješavaju najveći dio političke slagalice. Prvi zvanični pregovori na svim nivoima mogli bi početi do kraja novembra ili početkom decembra, što zavisi od brzine konstituisanja kantonalnih skupština u FBiH, a time i izbora delegata za Dom naroda FBiH, koji ima ključnu ulogu za Vladu FBiH.

I dok se čekaju zvanični susreti, izvjesno je da će ključni pregovarači za vlast na državnom nivou biti SDA, SNSD i HDZ. U Republici Srpskoj izvjestan je sličan scenarij kao u prethodnom mandatu: SNSD će sa koalicionim partnerima (Ujedinjena Srpska, DNS, Socijalistička partija, NPS i nekoliko manjih stranaka) formirati vlast.

U Federaciji BiH politička križaljka je drugačija i nosi nekoliko potencijalnih scenarija, koji će utjecati i na odluke o vlasti na nivou kantona, ili barem nekih od njih 10. Najizvjesnije je da će dio vlasti u FBiH činiti SDA i HDZ, a ko će im biti partneri, odredit će odluke nekoliko stranaka.

Do sada je poznato da HDZ u vlasti preferira SDP, dok su prvi izbor partnera za SDA Stranka za BiH i DF, uz napomenu da DF ima najmanji koalicioni kapacitet.

Centralno pitanje u tim križaljkama jeste kako će se SDA postaviti prema SDP-u, a indikativna je poruka lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Izetbegović je nakon sjednice Glavnog odbora u Zenici rekao da SDP vidi kao partnera samo na državnom nivou, gdje treba napraviti jak bosanski blok, a da sa sadašnjim strukturama te stranke ne vidi saradnju u Federaciji BiH.

“Mislim da bismo trebali zaista napraviti jedan jak bosanski blok. Da bi to bilo dobro, uključujući sve, ko god hoće”, poručio je Izetbegović.

O partnerima za vlast u FBiH izjavio je: “Mislim da se SDP treba očistiti od ljudi koji su imali problema sa zakonom i koji su nas doveli u ovu situaciju, a situacija je jako loša”.

Iz ovih poruka proizilazi da SDA ne zatvara u potpunosti mogućnost saradnje sa SDP-om, a na državnom nivou s tim nemaju nikakav problem. Ipak, na nivou Federacije SDA je bliža saradnji sa SBiH-om i DF-om, što je, na primjer, u Kantonu Sarajevo mnogo izvjesnije.

Stav SDA o formiranju vlasti na nivou kantona jeste da će lokalne organizacije pustiti da djeluju u skladu s izbornim rezultatom. S druge strane, ostaje nepoznanica kako će se HDZ postaviti u pregovorima za Vladu FBiH, s obzirom na to da partnera prije želi u SDP-u nego u SBiH-u. U tom kontekstu mediji bliski HDZ-u već su plasirali tezu da je i Ambasada SAD-a protiv učešća SBiH-a u vlasti, zbog njihovog ranijeg protivljenja načinu na koji se radi projekat Južne plinske interkonekcije.

No, Ambasada SAD-a to nikada nije potvrdila, pa takve poruke u ovom trenutku više služe političkoj manipulaciji. Konačni rasplet i sastav buduće vlasti u FBiH odredit će ne samo snaga svake od stranaka na nivou FBiH nego i pregovaračka moć u određenim kantonima.

U konačnici, vlast koja bude formirana mogla bi biti itekako šarolika, s različitim učesnicima na različitim nivoima. To potvrđuju poruke lidera stranaka, koji, bez obzira na poruke nižih funkcionera, ne žele u potpunosti zatvoriti vrata određenim strankama, što je najvidljivije na relaciji SDA i SDP.