Gradi se već 25 godina, a nije ni napola završen: Zašto još nema autoputa koji bi povezao Hrvatsku, BiH i Europu?

Izgradnja Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu traje već 25 godina, a uprkos milijardama uloženih sredstava, još nije poznato kada će ovaj veliki infrastrukturni projekat biti završen. Autocesta koja bi trebala povezati Budimpeštu, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu s lukom Ploče godinama se suočava s probijanjem rokova, administrativnim poteškoćama i sve većim troškovima. Prema posljednjim procjenama, ukupna vrijednost projekta mogla bi dostići čak 5,2 milijarde eura, odnosno približno 10,2 milijarde KM.

Podijeli

Radovi na izgradnji autoceste kroz BiH, čija je ukupna dužina oko 335 kilometara, počeli su još 2001. godine. Međutim, prema podacima iz septembra 2026. godine, izgrađeno je tek oko 45 posto planirane trase, pri čemu završene dionice još nisu povezane u jedinstvenu saobraćajnu cjelinu.

Iako je prvobitno bilo planirano da Koridor Vc bude završen do 2017. godine, rokovi su se u međuvremenu više puta mijenjali. Nakon što se kao novi cilj spominjala 2028. godina, završetak je pomjeren na 2030. godinu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je i taj rok pod velikim znakom pitanja.

Zašto izgradnja traje toliko dugo?

Profesor Osman Lindov sa Univerziteta u Sarajevu za portal Construction.hr objašnjava da finansiranje nije jedina prepreka završetku ovog projekta. Kao ključne probleme izdvaja nedovoljnu koordinaciju nadležnih institucija, neadekvatnu pripremu projektne dokumentacije i učestale izmjene planova.

Izgradnju dodatno otežavaju zahtjevni geološki uslovi, postupci eksproprijacije zemljišta, sporo izdavanje potrebnih dozvola, procedure javnih nabavki te nesuglasice s izvođačima radova.

Jedan od problema predstavlja i složena administrativna struktura Bosne i Hercegovine, odnosno podjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Zbog toga se pojedine dionice projektuju i grade odvojeno, bez dovoljno usklađenog pristupa realizaciji cjelokupnog koridora.

Na pojedinim gradilištima dolazilo je do prekida radova zbog neizmirenih finansijskih obaveza, dok su na drugim lokacijama nedovoljno kvalitetna geološka istraživanja i nedostaci u projektnoj dokumentaciji uzrokovali dodatne troškove i nova kašnjenja.

Od nekoliko milijardi maraka do više od deset milijardi KM

Tokom protekle dvije i po decenije značajno su porasle i procjene ukupnih troškova izgradnje.

Početkom 2000-ih godina vrijednost projekta procjenjivana je na između tri i pet milijardi KM. Studija izrađena 2006. godine predviđala je troškove od približno 6,3 milijarde KM, bez uračunatog PDV-a.

Međutim, prema procjeni organizacije Bankwatch iz septembra 2026. godine, ukupna cijena izgradnje Koridora Vc mogla bi dostići gotovo 5,2 milijarde eura, što odgovara iznosu od oko 10,2 milijarde KM.

Treba naglasiti da su ove procjene izrađivane u različitim periodima i prema različitim okolnostima, zbog čega nisu u potpunosti uporedive.

Na povećanje troškova utjecali su inflacija, poskupljenje građevinskog materijala i radne snage, izmjene projektnih rješenja, ali i dugogodišnja odgađanja završetka pojedinih dionica.

Tunel Prenj među najvećim preprekama

Jedan od najzahtjevnijih preostalih dijelova Koridora Vc jeste izgradnja tunela Prenj, čija bi dužina trebala iznositi gotovo 11 kilometara.

Riječ je o izuzetno složenom građevinskom poduhvatu, a Evropska investicijska banka procjenjuje da bi izgradnja tunela i pripadajućih pristupnih dionica mogla koštati približno milijardu eura.Izgradnja Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu traje već 25 godina, a uprkos milijardama uloženih sredstava, još nije poznato kada će ovaj veliki infrastrukturni projekat biti završen. Autocesta koja bi trebala povezati Budimpeštu, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu s lukom Ploče godinama se suočava s probijanjem rokova, administrativnim poteškoćama i sve većim troškovima. Prema posljednjim procjenama, ukupna vrijednost projekta mogla bi dostići čak 5,2 milijarde eura, odnosno približno 10,2 milijarde KM.

Radovi na izgradnji autoceste kroz BiH, čija je ukupna dužina oko 335 kilometara, počeli su još 2001. godine. Međutim, prema podacima iz septembra 2026. godine, izgrađeno je tek oko 45 posto planirane trase, pri čemu završene dionice još nisu povezane u jedinstvenu saobraćajnu cjelinu.

Iako je prvobitno bilo planirano da Koridor Vc bude završen do 2017. godine, rokovi su se u međuvremenu više puta mijenjali. Nakon što se kao novi cilj spominjala 2028. godina, završetak je pomjeren na 2030. godinu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je i taj rok pod velikim znakom pitanja.

Zašto izgradnja traje toliko dugo?

Profesor Osman Lindov sa Univerziteta u Sarajevu za portal Construction.hr objašnjava da finansiranje nije jedina prepreka završetku ovog projekta. Kao ključne probleme izdvaja nedovoljnu koordinaciju nadležnih institucija, neadekvatnu pripremu projektne dokumentacije i učestale izmjene planova.

Izgradnju dodatno otežavaju zahtjevni geološki uslovi, postupci eksproprijacije zemljišta, sporo izdavanje potrebnih dozvola, procedure javnih nabavki te nesuglasice s izvođačima radova.

Jedan od problema predstavlja i složena administrativna struktura Bosne i Hercegovine, odnosno podjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Zbog toga se pojedine dionice projektuju i grade odvojeno, bez dovoljno usklađenog pristupa realizaciji cjelokupnog koridora.

Na pojedinim gradilištima dolazilo je do prekida radova zbog neizmirenih finansijskih obaveza, dok su na drugim lokacijama nedovoljno kvalitetna geološka istraživanja i nedostaci u projektnoj dokumentaciji uzrokovali dodatne troškove i nova kašnjenja.

Od nekoliko milijardi maraka do više od deset milijardi KM

Tokom protekle dvije i po decenije značajno su porasle i procjene ukupnih troškova izgradnje.

Početkom 2000-ih godina vrijednost projekta procjenjivana je na između tri i pet milijardi KM. Studija izrađena 2006. godine predviđala je troškove od približno 6,3 milijarde KM, bez uračunatog PDV-a.

Međutim, prema procjeni organizacije Bankwatch iz septembra 2026. godine, ukupna cijena izgradnje Koridora Vc mogla bi dostići gotovo 5,2 milijarde eura, što odgovara iznosu od oko 10,2 milijarde KM.

Treba naglasiti da su ove procjene izrađivane u različitim periodima i prema različitim okolnostima, zbog čega nisu u potpunosti uporedive.

Na povećanje troškova utjecali su inflacija, poskupljenje građevinskog materijala i radne snage, izmjene projektnih rješenja, ali i dugogodišnja odgađanja završetka pojedinih dionica.

Tunel Prenj među najvećim preprekama

Jedan od najzahtjevnijih preostalih dijelova Koridora Vc jeste izgradnja tunela Prenj, čija bi dužina trebala iznositi gotovo 11 kilometara.

Riječ je o izuzetno složenom građevinskom poduhvatu, a Evropska investicijska banka procjenjuje da bi izgradnja tunela i pripadajućih pristupnih dionica mogla koštati približno milijardu eura.

Upravo je završetak ovog dijela trase jedan od ključnih preduslova za uspostavljanje neprekinute autocestovne veze između Sarajeva, Mostara i granice s Hrvatskom.

Zbog tehničke složenosti i visokih troškova, tunel Prenj predstavlja jedan od najvećih izazova za završetak cijelog projekta.

Značaj Koridora Vc za BiH, Hrvatsku i Evropsku uniju

Koridor Vc predstavlja važnu saobraćajnu vezu koja bi trebala povezati srednju Evropu s Jadranskim morem, odnosno Budimpeštu preko Hrvatske i Bosne i Hercegovine s lukom Ploče.

Za bosanskohercegovačku privredu ovaj pravac ima poseban značaj jer bi njegov završetak omogućio brži i efikasniji transport robe prema Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije.

Očekuje se da bi funkcionalna autocesta doprinijela smanjenju troškova prijevoza, jačanju trgovinske razmjene i boljoj povezanosti Bosne i Hercegovine s evropskim tržištem.

Hrvatska je već učestvovala u realizaciji pojedinih dijelova ovog infrastrukturnog projekta, uključujući izgradnju međudržavnog mosta Svilaj preko rijeke Save.

Uz cestovnu povezanost, važnu ulogu u regionalnom saobraćaju ima i željeznička pruga koja povezuje Ploče, Mostar i Sarajevo.

Koridor Vc dio je transevropske transportne mreže TEN-T, a Evropska unija je za različite faze njegove izgradnje do sada osigurala više od 870 miliona eura bespovratnih sredstava.

Među najvažnijim finansijskim partnerima projekta nalaze se Evropska investicijska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj.

Hoće li autocesta biti završena do 2030. godine?

Iako se 2030. godina trenutno spominje kao cilj za završetak Koridora Vc, predstavnici nadležnih institucija i stručnjaci upozoravaju da je takav rok teško garantovati.

Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, smatra da je riječ o ambicioznom planu čija realizacija zavisi od brojnih faktora.

Profesor Osman Lindov iznosi još nepovoljniju procjenu, upozoravajući da bi se završetak izgradnje mogao prolongirati čak i iza 2040. godine.

Prema njihovim ocjenama, ubrzanje radova zahtijeva uspostavljanje jedinstvenog plana za sve preostale dionice, precizno definisanje odgovornosti nadležnih institucija, pravovremeno osiguravanje finansijskih sredstava i kvalitetniju pripremu projekata.

Bez takvih promjena, Bosna i Hercegovina mogla bi još godinama čekati završetak jedne od svojih najvažnijih saobraćajnica, dok bi privreda i građani nastavili osjećati posljedice nedovoljno razvijene cestovne povezanosti s Hrvatskom i ostatkom Evrope.