Okolišna dozvola cementare izvela građane na ulice

Veliki broj građana Kaknja okupio se na protestu zbog višegodišnjeg problema zagađenja zraka i aktuelnog zahtjeva za obnovu okolišne dozvole Tvornice cementa Kakanj. Učesnici protesta poručuju da ne traže zatvaranje cementare, nego strože ekološke standarde, ulaganje u čistije tehnologije i sprečavanje povećanja spaljivanja otpada, za koje smatraju da bi moglo dodatno opteretiti životnu sredinu. Poruke okupljenih upućene su i ministrici Nasihi Pozder, od koje očekuju da pri odlučivanju o okolišnoj dozvoli uzme u obzir zabrinutost stanovnika Kaknja.

Profesor Irfan Hasagić kazao je za N1 da problemi s kojima se stanovnici Kaknja suočavaju traju decenijama. Poručio je da ono što već 50 godina traje u Kaknju jednostavno mora prestati, da niko nije protiv cementare i da su svjesni da ljudi ovdje rade i moraju preživljavati. Protest, kako je rekao, ne vidi kao borbu protiv fabrike i radnih mjesta, nego kao vapaj za zdravljem. Građani, dodaje, traže da se svako spaljivanje otpada provodi uz odgovarajuće tehnološke i naučne standarde. Naglasio je da ne tvrde da svi znaju sve detalje, ali da vide kako je sve više ljudi bolesno u gradu. Ponovio je i da među okupljenima ne postoji zahtjev za zatvaranje Tvornice cementa, te da su protiv otpada za koji smatraju da uništava živote ljudi.

Edina Dautbegović, predstavnica neformalne grupe građana “Za čist zrak”, istakla je da protest nije organizovala politička stranka i da je riječ o pitanju na kojem se trebaju pojaviti svi, jer građani Kaknja trpe alarmantno zagađenje. Povod za okupljanje je aktuelni zahtjev za obnovu okolišne dozvole Tvornice cementa Kakanj. Dautbegović tvrdi da se u dokumentaciji navodi spaljivanje starih automobilskih guma, SRF/RDF otpada te određenih kategorija otpada i muljeva. Kako kaže, do sada su se spaljivale stare gume i RDF/SRF gorivo, a ono što se sada planira jeste povećanje udjela alternativnih goriva, što bi, prema njenom mišljenju, moglo dodatno otežati situaciju građanima.

I ona je odbacila tvrdnju da građani žele zatvaranje fabrike. Poručila je da cementara može i da će raditi, te da se zalažu za ulaganje u održivi razvoj. Prema njenom stavu, zelena tranzicija ne bi trebala podrazumijevati spaljivanje većih količina otpada pod oznakom alternativnog goriva, a kao moguću alternativu navela je zemni plin. Iznijela je i tvrdnju da gotovo svaka druga kuća ima nekoga ko je onkološki pacijent, no nezavisni podaci koji bi potvrdili vezu između bolesti i zagađenja nisu navedeni.

Dautbegović je naglasila da građanske inicijative nisu usmjerene samo na cementaru. Kao probleme navela je rad termoelektrane, nelegalnu deponiju, prašinu i zagađenje povezano s transportom iz rudnika te kućna ložišta tokom zime. Kada se obraćaju inspekciji i Federalnom ministarstvu, kaže, obuhvate sve zagađivače jer ne smije postojati selektivna ekologija. Posebno je govorila o emisijama sumpor-dioksida iz termoelektrane i poručila da insistiraju da se do kraja 2027. završi odsumporavanje o kojem se priča 15 ili 20 godina. Kao rješenje za kućna ložišta navela je proširenje sistema daljinskog grijanja, jer nemaju svi mogućnost ugradnje toplotnih pumpi.

Ekološki aktivista Ensur Čehajić, koji živi u mjesnoj zajednici Doboj, gdje se nalazi tvornica cementa, također je naglasio da niko od okupljenih ne želi zatvaranje fabrike, nego život u normalnoj i zdravoj životnoj sredini. Prema njegovim riječima, iz cementare spaljivanje RDF-a i automobilskih guma obrazlažu visokim temperaturama procesa, ali građani imaju zabrinutosti zbog mogućih posljedica. Čehajić tvrdi da u mjesnoj zajednici Doboj godišnje bude oko 50 novih slučajeva različitih vrsta karcinoma, a podatke, kako kaže, ima od Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona. Istraživanje koje bi te slučajeve direktno povezalo s radom cementare ili određenim izvorom zagađenja nije navedeno.

Tokom protesta govorili su i drugi stanovnici Kaknja, koji smatraju da se bez snažnijeg javnog pritiska teško može doći do promjena. Među problemima su navodili okolišnu dozvolu cementare, rad termoelektrane, najave spaljivanja animalnog otpada i lokalnu deponiju. Fuad Brešić poručio je da su to gorući problemi i da građani neće odustati. Suad Begić kazao je da već dvije ili tri godine zagovara korištenje plina kao energenta, te se pita zašto cementara, koja je nekada radila na plin, danas ne radi na taj način. Smatra da o sudbini Kaknja trebaju odlučivati sami njegovi stanovnici.

Okupljeni građani ponovili su da njihov zahtjev nije gašenje industrije u Kaknju, nego smanjenje zagađenja, veća kontrola nad procesima koji mogu utjecati na okoliš i primjena tehnologija za koje smatraju da će omogućiti sigurnije uslove života.

PHOTO: N1 BiH