Trump prijeti Iranu: 38 mostova na nišanu

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da je “malo vjerovatno” da će morati narediti povratak SAD-a u rat s Iranom, sve dok bude napretka u pregovorima o iranskom nuklearnom programu i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza. U dvadesetominutnom telefonskom intervjuu za CNN to je ponovio pet puta, uz napomenu da sve zavisi od toga hoće li Iran potpisati “vrlo snažan sporazum”.

Novinaru CNN-a Jimu Sciuttu rekao je da je Iran država u propadanju, te da je ove godine zabilježena inflacija od 301 posto. Kako je kazao, udario ih je veoma jako i uradio bi to ponovo ako bude potrebno, a Iran finansijski kopni i vojno je pogođen, pa bi ga mogli dokrajčiti. Osam mjeseci nakon početka rata dvije strane su u pat-poziciji, s malo vojnih akcija i bez značajnijeg diplomatskog napretka, dok su tankeri koji prolaze Hormuškim moreuzom izloženi iranskim napadima.

Trump je poručio da su američke snage u regiji spremne ako odluči izdati naređenje za napad. Prema njegovim riječima, u regiji su tri nosača aviona, a još jedan je upravo stigao. Dodao je da su SAD za slučaj novih napada odredile ciljeve u iranskoj infrastrukturi, uključujući elektrane i mostove, te da ima 38 mostova na nišanu koji bi mogli biti srušeni za otprilike jedan sat. Ipak, kako je rekao, radije to ne bi činio jer bi obnova trajala oko 10 godina, a on ne voli rušiti mostove i smatra se dobrim graditeljem.

Trump tvrdi da je iranska protivzračna odbrana uništena i da je Iranu ostalo oko 10 posto raketnog kapaciteta i oko 15 posto kapaciteta za dronove, jer je veliki dio fabrika uništen. Na pitanje o novoj vojnoj akciji ponovio je da to vjerovatno neće biti potrebno i da Iran želi sklopiti dogovor.

Ni SAD ni Iran, kao ni zvaničnici Katara, koji posreduje u pregovorima, ne govore javno o tome dokle se stiglo. Iranski tvrdolinijaši rezultate prošlosedmičnih izbora na sredini mandata, na kojima je dijelom presudila nepopularnost rata među američkim biračima, vide kao znak oslabljenog Trumpovog predsjedništva, koje bi bilo spremnije popustiti zahtjevima Teherana da nastavi nuklearni program, za koji tvrdi da mu treba za energiju, i zadrži kontrolu nad moreuzom. Iran se istovremeno teško probija s prodajom nafte zbog američkih sankcija, a milijarde dolara njegove imovine u stranim bankama su zamrznute.

Diplomatska aktivnost na Bliskom istoku pojačana je nakon izbora održanih u utorak. Katar je u petak saopćio da je Trump razgovarao s katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem o deeskalaciji, a dan ranije iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi razgovarao je s kolegama iz Saudijske Arabije, UAE, Omana, Pakistana, Kuvajta, Jordana, Turske, Kipra i Katara.