Šta možemo naučiti od zemalja koje uspješno smanjuju stopu pušenja?

Velike razlike u stopama pušenja među evropskim zemljama otvaraju pitanje zašto neke od njih postižu znatno bolje rezultate od drugih

Dok Evropska unija razmatra budućnost regulative duhanskih i nikotinskih proizvoda, zagovornici koncepta smanjenja štete ističu da bi regulatorne odluke trebalo više zasnivati na naučnim dokazima i rezultatima koje različiti pristupi daju u praksi. Umjesto da se svi proizvodi regulišu na isti način, pozivaju na regulativu koja uvažava različite nivoe rizika, iskustva zemalja koje bilježe pad stope pušenja i moguće posljedice regulatornih mjera, uključujući njihov utjecaj na ilegalno tržište.

O ovoj temi govorilo se na 9. naučnom samitu o smanjenju štete od duhana, tokom sesije posvećene regulativi zasnovanoj na dokazima i ulozi nauke i javnih konsultacija u evropskim politikama. Govornik je bio Federico N. Fernández, CEO globalne mreže We Are Innovation, dok je sesijom predsjedavao Konstantinos Farsalinos, kardiolog i istraživač u oblasti javnog zdravstva i smanjenja štete od duhana.

Fernández smatra da velike razlike u stopama pušenja među državama koje djeluju unutar istog evropskog regulatornog okvira trebaju biti signal kreatorima politika da pažljivije analiziraju šta u pojedinim zemljama daje rezultate.

– Regulativa zasnovana na dokazima znači proces koji posmatra podatke i spreman je zbog njih promijeniti smjer, poručio je Fernández.

Šta je Švedska uradila drugačije?

Kao jedan od ključnih primjera naveo je Švedsku, gdje je stopa pušenja pala ispod pet posto. Prema njegovom tumačenju, Švedska je primjenjivala tradicionalne mjere kontrole duhana, poput visokih poreza na cigarete, upozorenja i edukativnih kampanja, ali je istovremeno omogućila dostupnost alternativa za punoljetne pušače koji žele ostaviti cigarete.

Njegov stav je da se nikotinski proizvodi ne bi trebali regulisati kao da svi nose isti rizik. Regulativa bi, smatra, trebala biti zasnovana na naučnim dokazima, podacima iz prakse i javnim konsultacijama, uz proporcionalnost mjera koje se donose.

– Bilo bi veoma važno poslušati Evropski parlament i ono što je tražio 2022. i 2023. godine te zvanično uporediti različite nivoe rizika nikotinskih proizvoda. Također bi bilo važno objaviti transparentnu analizu odgovora iz javnih konsultacija, rekao je Fernández.

Kada regulacija izgubi kontrolu nad tržištem

Jedna od tema sesije bile su i moguće neželjene posljedice restriktivnih mjera, posebno rast neregulisanog tržišta. Farsalinos je kao primjer naveo Dansku, gdje je, prema podacima predstavljenim tokom sesije, uprkos zabrani aroma porasla upotreba e-cigareta, dok su zabranjene arome ostale prisutne među korisnicima.

– U stvarnom svijetu vidimo primjere kako je prohibitivni pristup podbacio. U Danskoj je, uprkos zabrani aroma, vaping porastao za 70 posto, dok je 56 posto korisnika e-cigareta i dalje koristilo voćne arome. Kada legalni proizvod nestane, ilegalna trgovina vrlo brzo zauzme njegovo mjesto, kazao je Farsalinos.

Prema njegovom stavu, zabrana proizvoda ne znači nužno nestanak potražnje, već može otvoriti prostor proizvodima izvan regulatorne kontrole.

– Jedini način da regulacija funkcioniše jeste da zadržite kontrolu i regulišete proizvode, jer su zabrane pokazale da mogu stvoriti tržište proizvoda koji zaobilaze regulativu i državnu kontrolu, naglasio je.

Fernández je zato pozvao evropske institucije da u budućim regulatornim procesima snažnije uzmu u obzir naučne dokaze, rezultate javnih konsultacija i iskustva pojedinih zemalja.

– Važno je objasniti zašto je Švedska na 3,7 posto, dok postoje zemlje koje su blizu 40 posto, iako djeluju unutar istog zakonodavnog i regulatornog okvira, poručio je.

Poruka sesije bila je da se uspješnost regulative treba posmatrati kroz rezultate koje donosi. Ako je cilj smanjenje pušenja i zaštita javnog zdravlja, regulativa zasnovana na dokazima podrazumijeva uvažavanje različitih nivoa rizika, iskustava iz prakse i mogućih posljedica regulatornih mjera, uključujući njihov utjecaj na ilegalno tržište.