Sve su teže dostupni za kupovinu: Kolike su cijene stanova u Evropskoj uniji

Odnos cijena stanova i prihoda domaćinstava u Evropskoj uniji povećan je za 6,8 posto između 2015. i 2025. godine, pokazuju podaci Eurostata. To znači da su cijene nekretnina na nivou EU rasle brže od prihoda građana.

Ovaj pokazatelj upoređuje promjene cijena stanova s promjenama bruto raspoloživog dohotka domaćinstava po stanovniku. U posmatranom desetogodišnjem periodu porastao je u 17 članica EU, dok je u preostalih deset zabilježen pad.

Najveći rast u Portugalu i Nizozemskoj

Najizraženiji rast odnosa cijena stanova i prihoda zabilježen je u Portugalu, gdje je pokazatelj povećan za 60,8 posto.

Slijede Nizozemska s rastom od 34,3 posto, Mađarska s 26,5 posto, Češka s 25,8 posto i Španija s 24,5 posto.

S druge strane, najveći pad registrovan je u Rumuniji, za 42,8 posto. U Finskoj je pokazatelj smanjen za 25,2 posto, a u Bugarskoj za 16,2 posto.

Eurostat naglašava da ovi podaci pokazuju kako su se cijene stanova mijenjale u odnosu na prihode tokom određenog perioda. Međutim, oni sami po sebi ne omogućavaju direktno poređenje pristupačnosti nekretnina među državama.

Dva izražena vrhunca od 2000. godine

Drugi pokazatelj pristupačnosti stanovanja upoređuje odnos cijena nekretnina i prihoda s njegovim dugoročnim prosjekom od 2000. godine.

Prema tom pokazatelju, izdvajaju se dva izražena vrhunca. Prvi je zabilježen 2007. godine, uoči globalne finansijske krize, kada je odnos cijena i prihoda bio 7,9 posto iznad dugoročnog prosjeka. Drugi je uslijedio 2022. godine, kada je bio viši za 7,4 posto.

Pokazatelj je potom opadao tokom 2023. i 2024. godine, da bi se 2025. ponovo našao neznatno iznad dugoročnog prosjeka, za 0,03 posto.

Za potpuniju procjenu pristupačnosti stanovanja, ističe Eurostat, potrebno je razmotriti i druge faktore. Među njima su broj godina prihoda potrebnih za kupovinu stana, troškovi stambenih kredita te udio troškova stanovanja u raspoloživom dohotku domaćinstava.