Otkriveni novi detalji istrage o ukrajinskoj municiji: Trag vodi u BiH

Iako su u posao bile uključene kompanije iz više država, značajan dio spornih finansijskih transakcija odvijao se u Pragu Ukrajina je krajem 2022. godine unaprijed platila približno 35 miliona eura za nabavku 100.000 minobacačkih granata, ali je dobila svega 3.000. Slučaj neisporučene municije istražuju pravosudne institucije više evropskih država, a prema sumnjama istražitelja, oko 5,5 miliona eura namijenjenih ukrajinskoj vojsci iskorišteno je za kupovinu nekadašnje fabrike eksploziva Vitezit u Bosni i Hercegovini. Češki portal Novinky objavio je nove detalje istrage, uključujući milionske gotovinske isplate u Pragu i iskaz jednog od osumnjičenih, prenosi N1.

Dozvola za trgovinu

Češki Nacionalni centar za borbu protiv organizovanog kriminala (NCOZ) već dvije godine istražuje slučaj neisporučene municije za ukrajinsku vojsku. Iako su u posao bile uključene kompanije iz više država, značajan dio spornih finansijskih transakcija odvijao se u Pragu, piše Novinky u izvještaju objavljenom 12. novembra.

Ukrajinsko Ministarstvo odbrane krajem 2022. godine unaprijed je uplatilo oko 855 miliona čeških kruna, odnosno približno 35 miliona eura, kompaniji Lviv Arsenal za nabavku 100.000 minobacačkih granata.

U poslu je učestvovala i slovačka kompanija Sevotech, koja je imala dozvolu za trgovinu vojnom opremom.

Prema informacijama koje prenosi češki portal, Ukrajini je isporučeno svega 3.000 granata, odnosno tri posto naručene količine.

Milioni podignuti u gotovini

Ukrajinski istražitelji ispituju kako je novac raspoređen kroz lanac posredničkih kompanija i finansijskih transakcija te da li je dio sredstava korišten suprotno namjeni.

Prema informacijama koje prenose Novinky i Radio Slobodna Evropa, finansijski tokovi povezani s ovim poslom obuhvatali su kompanije i račune u više evropskih država, uključujući Češku i Hrvatsku, dok se dio sredstava povezuje s kupovinom Vitezita u Bosni i Hercegovini.

U decembru 2022. godine Sevotech je hrvatskoj kompaniji WDG Promet prebacio ukupno 11,3 miliona eura.

Od tog iznosa gotovo 138 miliona čeških kruna, odnosno približno 5,7 miliona eura, tokom narednih mjeseci podignuto je u gotovini s računa WDG Prometa u praškoj štedno-kreditnoj instituciji Podnikatelská družstevní záložna (PDZ).

Ko je podizao novac, predmet je spora.

Hrvatski trgovac oružjem Zvonko Zubak tvrdi da nije odgovoran za te isplate i da su potpisi koji mu se pripisuju krivotvoreni.

Bivši blagajnik institucije Kamil Bahbouh, međutim, osporava njegovu verziju događaja.

Češka narodna banka oduzela je PDZ-u dozvolu za rad krajem 2024. godine, nakon što je utvrdila ozbiljne nepravilnosti, uključujući nedostatke u sprečavanju mogućeg pranja novca.

Kako je novac završio u Vitezu?

Drugi dio novca koji je primio WDG Promet povezuje se s kupovinom nekadašnje fabrike eksploziva Vitezit u srednjoj Bosni.

Prema sumnjama ukrajinskih i bosanskohercegovačkih istražitelja, približno 5,5 miliona eura namijenjenih nabavci municije iskorišteno je za kupovinu imovine fabrike koja je završila u stečaju.

Ova povezanost nije prvi put otkrivena u današnjem češkom izvještaju.

Ukrajinski Hromadske još je u januaru 2024. objavio istraživanje o novčanim tokovima povezanim s kupovinom Vitezita, dok je Radio Slobodna Evropa u augustu ove godine izvijestio o postupcima koji se vode u Ukrajini i BiH.

Prema navodima iz spisa Visokog antikorupcijskog suda Ukrajine, koje prenosi RSE, Sevotech je WDG Prometu uplatio ukupno 11,34 miliona eura, a 5,52 miliona eura iz tih sredstava povezuje se s kupovinom Vitezita.

RSE je također izvijestio da je novac povezan s kupovinom fabrike blokiran na bankovnom računu na osnovu sudske odluke u Federaciji BiH.

Tužilaštvo Federacije BiH navelo je za RSE da se Matias Zubak nalazi pod istragom, dok se u optužnici povezanoj s prodajom Vitezita tvrdi da je imovina kupljena novcem namijenjenim ukrajinskom naoružanju.

Iz WDG Prometa ranije su negirali takve navode i tvrdili da je dio novca s njihovih računa u Češkoj nezakonito preusmjeren korištenjem krivotvorenih potpisa.

Sudski postupci u BiH i Ukrajini

U septembru ove godine u Bosni i Hercegovini počelo je suđenje Tomislavu Zubaku i još trojici optuženih u predmetu povezanom s kupovinom Vitezita.

Među optuženima je i nekadašnja stečajna upraviteljica fabrike.

Prema izvještaju Novinkyja, optužbe u predmetu povezanom s Vitezitom obuhvataju navode o nezakonitom stjecanju imovine, pranju novca i nedozvoljenom držanju oružja ili eksplozivnih materija. Krivica optuženih nije pravosnažno utvrđena.

Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo je za RSE u augustu 2026. da Matias Zubak ima status osumnjičenog u zasebnom predmetu i da je proglašen međunarodno traženom osobom. RSE je tada naveo da njegovo ime nije bilo u javno dostupnoj Interpolovoj bazi crvenih potjernica.

U Ukrajini se pred Visokim antikorupcijskim sudom već vodi postupak protiv pet osoba, uključujući bivše službenike Ministarstva odbrane i predstavnike kompanija uključenih u nabavku municije.

Osumnjičeni u Češkoj negira krivicu

Jedna od ključnih osoba u novom izvještaju Novinkyja je ukrajinski trgovac oružjem Oleksij Horošajev, koji se nalazi u pritvoru u Češkoj i protivi se izručenju Ukrajini.

Češka policija uhapsila ga je u septembru 2024. godine na zahtjev ukrajinskih vlasti.

Horošajev je ranije bio visoki rukovodilac ukrajinske državne kompanije za međunarodnu trgovinu oružjem, a nakon početka ruske invazije učestvovao je u organizovanju nabavki vojne opreme.

Novinky navodi da je imao uvid u njegov iskaz češkoj policiji iz februara ove godine.

Horošajev je istražiteljima opisao kako je za nabavku municije kontaktirao hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka, nakon čega su u posao uključene druge kompanije.

Preko advokata Leonida Kušnarenka odbacio je optužbe da je prisvojio novac namijenjen municiji ili učestvovao u njegovoj pronevjeri.

Odgovornost za raspolaganje sredstvima u spornom dijelu posla pripisuje hrvatskim poslovnim partnerima.

Ukrajina pokušava vratiti novac

Prema informacijama koje je Novinky dobio od ukrajinske Službe sigurnosti (SBU), u vezi sa slučajem vodi se postupak protiv sedam osoba, dok su dvije osobe obuhvaćene međunarodnom potragom.

Ukrajinski sud već je naložio kompaniji Lviv Arsenal da vrati primljeni avans. S obračunatim kaznama i drugim potraživanjima, ukupna obaveza približava se milijardi čeških kruna.

Međutim, nije poznato koliko je novca ukrajinsko Ministarstvo odbrane do sada uspjelo naplatiti. Gotovo četiri godine nakon zaključenja ugovora, ukrajinskoj vojsci još nije isporučeno približno 97.000 plaćenih minobacačkih granata.

Dok se postupci nastavljaju u više evropskih država, kupovina Vitezita ostaje jedan od dijelova međunarodne istrage o tome kako je potrošen novac namijenjen odbrani Ukrajine.